Foto: Hina
PREDSJEDNICA Radničkog sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Višnja Stanišić u otvorenom pismu obrušila se na premijera Plenkovića prozvavši ga da je samo nastavio politiku uhljebljivanja podobnih na izmišljena radna mjesta.
Danas je Sveti Nikola. Običaj je da djeca dobivaju šibe. Radnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( u daljnjem tekstu HZMO), njih 2492 šalju Vam 2492 šiba. Pitate se zašto?
Zato što nastavljate politiku uhljebljivanja podobnih na izmišljena radna mjesta. Još početkom 2015 godine postavili smo upit ravnatelju HZMO kako je moguće da se za zamjenicu ravnatelja HZMO imenuje osoba medicinske struke ako je svima poznato da je s 1. siječnjem 2015 godine Centar za medicinsko vještačenje postao dio novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i da su svim radnicima koji su radili u Centru preneseni ugovori o radu na novoosnovani Zavod. Tom prilikom postavili smo upit i o opravdanosti uvođenja instituta zamjenika ravnatelja ako se zna da Vlada uz ravnatelja imenuje i šest pomoćnika a u sistematizaciji HZMO postoji još i radno mjesto predstojnika Ureda ravnatelja. Što je previše je previše. Nažalost kada je riječ o uštedama one se provode jedino kada su u pitanju radničke plaće. Da situacija bude još nevjerojatnija, zamjenica ravnatelja HZMO nije morala u mirovinu kada je navršila 65 godina života, a isto tako ni pomoćnik ravnatelja. Obični radnici koji rade u javnim službama moraju u mirovinu sa datumom kada navršavaju 65 godina. Očito da u istom sustavu vrijede dvostruki kriteriji. I sada dolazi ono najbolje. Pitanje za 1.000.000 kn. Kamo smjestiti bivšu ministricu rada i mirovinskog sustava. Naravno, u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Sada je dosta. U zavodu je 2008 godine radilo 3403 radnika a danas ih radi 2592. Samo u posljednjih mjesec dana Zavod su napustila 32 radnika. Problem je što odlaze radnici na operativnim radnim mjestima (referenti na donošenju rješenja o priznavanju prava na mirovinu, radnici na kompletiranju podataka o visini plaća i godinama staža, radnici koji rade na odjavama i prijavama radnika i poduzeća, radnici na kontroli uplate doprinosa, radnici na obračunu i isplati mirovina, arhivari, informatičari ) a povećava se broj radnika na neoperativnim tj. imaginarnim radnim mjestima. Nedostatak radnika rješava se mladima na stručnom osposobljavanju što ne koristi ni HZMO ni njima.
Narušeni odnosi
Plaće u HZMO su najniže u odnosu na ostale javne službe u Hrvatskoj. Za koliko se smanjivala plaća govori i podatak da je 2001 godine prosječna neto plaća u HZMO iznosila 4648,00kn ili 131% prosječne neto plaće u RH, a danas iznosi 5351,46 kn ili 94% prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Za isto vrijeme rastao je broj zaposlenih s visokom stručnom spremom u odnosu na srednju stručnu spremu, pa je smanjenje plaće tim veće. Ujedno zadnjom sistematizacijom radnih mjesta napravljen je kaos u HZMO. Za iste poslove radnici dobivaju različite plaće pa su međuljudski odnosi trajno narušeni.
Svakodnevno nas stranke nazivaju uhljebima, dok su oni stvarni uhljebi zaštićeni i do njih je nemoguće doći.
Zbog svega navedenog, ovim putem Vas želimo obavijestiti da većina radnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje više ne može jamčiti ažurno i kvalitetno obavljanje svojih radnih zadataka. Ukoliko se situacija hitno ne promjeni, bit ćemo prisiljeni o tome obavijestiti i korisnike naših usluga", stoji u otvorenom pismu Radničkog sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje potpisuje Višnja Stanišić.