MOSTOV saborski zastupnik Nino Raspudić izjavio je da bi, s obzirom na situaciju nakon agresije Rusije na Ukrajinu, trebalo izmijeniti Zakon o obrani tako da se uvede obavezni vojni rok ili bolje stimuliraju dragovoljni ročnici.
"Vrijeme je za izmjene Zakona o obrani i drugih zakona kako bismo imali bolje regulirana prava i obaveze hrvatskih građana u obrani", rekao je Raspudić u Hrvatskom saboru tijekom slobodnih govora.
Treba li uvesti vojni rok ili bolje stimulirati i nagrađivati dragovoljne ročnike, pitanje je dublje i detaljnije analize, no treba je napraviti odmah.
Raspudić kaže da je prednost služenja vojnog roka u tome da država u svakom trenutku zna broj ljudi koji su odslužili vojni rok, dok je kod dragovoljnog služenja taj broj u kalendarskoj godini nepoznat i nesiguran.
Smatra da je aktiviranje obveznog služenja vojnog roka po članu 32. Zakona o obrani, tj. u slučaju neposredne opasnosti od ratnog stanja, prekasno, neučinkovito i neizvodivo.
Upozorio je kako smo nakon ruske invazije na Ukrajinu postali svjesni da trenutni broj profesionalnih vojnika i upitna organizacija pričuve i ročnika pokazuju da u slučaju ozbiljnije ugroze ne bismo bili u stanju obraniti državu.
Uz to, kaže Raspudić, doznali smo da nemamo samo problem broja i organizacije ljudi već i katastrofalan manjak tehnike i koordinacije s partnerima iz NATO-a.
"Sada i šira javnost zna kako već 15 godina naše nebo noću ostaje nebranjeno jer nemamo pilote obučene za letenje po mraku", rekao je.
Također, letjelica veličine MiG-a 21, kojoj mediji tepaju da je dron, može preletjeti dvije zemlje članice NATO-a prije ulaska u Hrvatsku, a da nitko ne reagira.
"Svi spavaju, samo naknadno glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavi da je letjelica pala izvan Zagreba - i nikome ništa", kazao je Raspudić koji smatra da bi se zbog toga Stoltenberg trebao ispričati.
Nevenko Barbarić (Klub zastupnika HDZ-a) osvrnuo se u slobodnom govoru na novu rundu pregovora o izmjeni izbornog zakona u BiH, koja je završila neuspjehom.
"To Hrvatima otvara niz dilema, prva je - izaći na izbore i dati legitimnost ovakvom izbornom procesu ili kao narod ne sudjelovati u izbornoj farsi", poručio je Barbarić, dodavši da su izbori bez izmjene izbornog zakonodavstva protuzakoniti i nelegitimni.
Hrvati ne traže ništa više od onoga što su dogovorili i potpisali od Washingtona, Daytona do Pariza, ništa više od onoga što su im "različiti bjelosvjetski mešetari" uskratili pod izgovorom stvaranja funkcionalne BiH, kaže Barbarić.