MEĐU dokumentima koji su nedavno procurili iz jedne britanske tvrtke našli su se i mailovi o osnivanju tvrtke za Slovence i Hrvate osumnjičene za utaju barem dva milijuna kuna poreza prilikom uvoza luksuznih automobila.
Naime, novinarska mreža OCCRP je ovaj tjedan u okviru projekta #29Leaks objavila niz istraživačkih tekstova temeljenih na dokumentima koji su procurili iz tvrtke Formations House, specijalizirane za otvaranje i vođenje poduzeća strancima u Velikoj Britaniji. 131 gigabajt podataka, među kojima su i mailovi Formations Housea, pribavili su aktivisti koji se kriju iza imena Distributed Denial of Secrets. Oni su ih dali novinarskoj istraživačkoj mreži OCCRP, koja ih je potom podijelila sa svojim medijskim partnerima.
Među njima su se našli i mailovi koji se tiču hrvatskih te slovenskih građana, a njih su istražili novinari portala Oštro.si, medijskog partnera OCCRP-a.
Veza britanske tvrtke i hrvatsko-slovenske kriminalne organizacije
Formations House je, naime, osnovao tvrtku povezanu s navodnom zločinačkom organizacijom koja je utajila najmanje dva milijuna kuna poreza u Hrvatskoj prilikom uvoza luksuznih automobila. Na čelu ovog lanca našli su se ljudi osumnjičeni da su u Hrvatskoj i Sloveniji osnivali tvrtke i na njihovo mjesto postavljali osobe lošijeg imovinskog stanja, a potom falsificiranom dokumentacijom izbjegli plaćanje poreza prilikom uvoza luksuznih automobila. Tako je direktor tvrtke koja je osnovana u Velikoj Britaniji neko vrijeme bio i hrvatski građanin, korisnik socijalne pomoći. Ta tvrtka upravljala je drugim poduzećima u Hrvatskoj preko kojih su se, kako USKOK istražuje, u Hrvatsku uvozili luksuzni automobili i izbjegavao platiti porez.
Njeni članovi uhićeni su u siječnju ove godine zajedničkom akcijom hrvatske i slovenske policije. A portal Oštro.si otkrio je povezanost ove navodne zločinačke grupe s još jednom kriminalnom organizacijom, koja je 2012. godine operirala u Sloveniji.
Slovenski državljanin tvrtku u Velikoj Britaniji otvara preko agenta u Pakistanu
18. srpnja 2016. godine je slovenski državljanin Marko Hribovšek napisao mejl pun gramatičkih pogrešaka Oliveru Hartmannu, tadašnjem direktoru za razvoj poslovanja u Formations Houseu. Iz teksta poruke vidljivo je da mu se jako žurilo. Njegovom klijentu Matiji Iskri, također slovenskom građaninu, trebala je tvrtka sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Hribovšeku to nije bio prvi put da u ime klijenta otvara tvrtku u Velikoj Britaniji pa je uz poruku odmah priložio potrebnu dokumentaciju - kopiju putovnice te dokaz o prebivalištu.
Matija Iskra u tom je trenutku na slovenskom sudu bio optužen za prevaru, no čini se da Hartmann za to nije previše mario. Na hrvatsko-slovenskom primjeru vidljivo je da Formations House nije provjerio svog klijenta. Charlotte Pawar, sadašnja vlasnica Formations Housea, novinarima je mailom poručila kako su njenoj tvrtki ukradeni dokumenti te da su bili predmet ucjene. No više od toga nije željela objasniti.
“Hello, I woul need a a new firm"
Osim toga, novinari su otkrili kako je pravo ime Olivera Hartmanna zapravo Syed Rizwan Ahmed te da je za londonsku tvrtku radio iz svog malog ureda u Pakistanu. Na pitanje novinara OCCRP-ove podružnice The News iz Pakistana, Hartmann je odgovorio kako nije na njemu bilo da vrši dubinsku provjeru potencijalnih klijenata. Rekao je da uvijek provjerava osnovnu dokumentaciju klijenta, ali da nije kvalificiran da ih dubinski istražuje. Tvrdio je i da nikad nije naišao na "sumnjive klijente".
"Hello, I woul need a a new firm, UK
The name of the firm woul be SAPP-UK. I am sending you copy of passport and invoice.
Let me know if u need something else.
Pease make express formation.
Sendvič me details for payment
Best regards, Marko", glasila je poruka koju je Hribovšek napisao tog srpnja 2016. godine.
Prema dostupnim informacijama, već tada su u tijeku bile pripreme za operaciju uvoza luksuznih automobila u Sloveniju i Hrvatsku, razotkrivene u siječnju 2019. godine. Tada, dvije i pol godine od početka uvoza automobila, u koordiniranoj akciji hrvatske i slovenske policije na ispitivanje su bili dovedeni osumnjičeni. Prema pisanju portala Siol.net, u Sloveniji se sumnjiči 11 Slovenaca, dva Hrvata i dvije slovenske tvrtke. U Hrvatskoj pak, prema dokumentu koji posjeduje oštro.si, USKOK je donio rješenje o istrazi šest slovenskih i četiri hrvatska državljana te pet hrvatskih tvrtki.
Hrvatski proračun oštećen je za najmanje 2,2 milijuna kuna
Prema procjenama hrvatske porezne uprave, ovim poslovima hrvatski proračun je oštećen za najmanje 2,2 milijuna neplaćenog poreza. Prema neslužbenim informacijama iz Slovenije, šteta za proračun ove zemlje još uvijek nije poznata. Prema spomenutom dokumentu USKOK-a, navodnom zločinačkom organizacijom upravljao je prvoosumnjičeni Matija Iskra te drugoosumnjičeni Tomaž Stopar. Upravo je za Matiju Iskru Hribovšek 2016. godine putem Formations Housea osnovao tvrtku u Velikoj Britaniji.
Hribovšek je Hartmannu dostavio kopiju Iskrine putovnice te njegov dokaz o prebivalištu. Kao dokaz o prebivalištu podnio je račun odvjetnika Boštjana Penka u kaznenom predmetu iz 2015. godine na kojem se nalazi adresa Matije Iskre. Radilo se o poslovnoj prevari zbog koje je Iskra osuđen 2017. godine u Ljubljani. Njegov odvjetnik Penko podnio je žalbu te je Iskra oslobođen, a tužitelj upućen na građanski postupak.
Formations House nije mario što tvrtku otvara za osobu koja se kazneno goni
No iz Formations Housea, kako pokazuju mejlovi, 2016. godine nisu reagirali na činjenicu da se nad Iskrom provodi kazneni postupak. U roku od nekoliko dana za Iskru je otvorena tvrtka u Velikoj Britaniji, a Hartmann Hribovšeku nije postavljao pitanja u vezi s računom odvjetnika Penka niti ga je zanimao razlog osnivanja SAPP UK-a.
Formations House, doduše, nije imao zakonsku obavezu provjeravati Iskru. No kako je objasnio Ray Black, britanski stručnjak za usklađenost financijskog poslovanja sa zakonima, prilikom registracije novih tvrtki za klijente tvrtke poput Formations Housea u idealnom slučaju provjeravale bi pozadinu klijenata kako bi bile sigurne da suradnja s njima ne predstavlja rizik u smislu narušavanja ugleda.
Mjesec dana od osnutka, tvrtka SAPP UK preuzela je tvrtku AL-CAP d.o.o. registriranu u Hrvatskoj. Ona se danas nalazi na popisu pet tvrtki za koje USKOK sumnja da su hrvatski proračun oštetile neispravnim uvozom automobila. Da bi to uspjela napraviti, grupa je navodno krivotvorila službene dokumente hrvatske porezne uprave.
Krivotvorili dokumente i otvarali račune u ime fiktivnih vlasnika
U Hrvatskoj, Iskru i Stopara sumnjiči se da su u razdoblju od prosinca 2016. do siječnja 2019. godine organizirali i upravljali zločinačkom organizacijom koja je krivotvorila službene dokumente, otvarala bankovne račune u ime fiktivnih vlasnika tvrtki te obavljala druge radnje kako bi izbjegli plaćanje poreza te drugima omogućili da ga manje plate.
U prosincu 2016. godine Marko Hribovšek je opet bio u žurbi. Opet je pisao svom kontaktu u Formations Houseu, Oliveru Hartmannu, da su mu u roku od tri dana potrebni ovjereni dokumenti za tvrtku SAPP UK u Velikoj Britaniji. USKOK-ovi istražitelji smatraju kako je upravo tog mjeseca započela operacija uvoza automobila iz Slovenije u Hrvatsku koja je završila zbog uhićenja u obje države u siječnju 2019. godine.
Slovenska kriminalna organizacija iz prošlosti upletena u priču o uvozu automobila
Navodni organizatori prevare, a najčešće je to bio Matija Iskra, automobile su kupovali u Njemačkoj. U većini slučajeva tvrtke koje su trgovale automobilima pojavile su se samo jednom. Iznimka je tvrtka The E-Emporium GmbH iz Münchena. Ona je u to vrijeme bila u vlasništvu tvrtke The E-Emporium Limited iz Velike Britanije. Ova potonja bila je pak pod kontrolom grupe ljudi u Sloveniji nazvanih "orionovci", a od prosinca 2017. godine njen direktor je bio Rok Furlan. Riječ je o ozloglašenom ljubljanskom poduzetniku zvanom Tyson, svojevrsnom veteranu sumnjivih uvoza automobila. Prema pisanju neprofitnog portala Podcrto.si, protiv Furlana se vodi devet kaznenih prijava za utaju poreza, krivotvorenje dokumenata i prevaru. O ovom slučaju portal Siol.net je pisao u siječnju. Prema njihovim navodima, Furlan je osumnjičen u slovenskom dijelu istrage iste skupine. No USKOK-ov dokument Furlana uopće ne spominje. Čini se da je on tek neizravno uključen u hrvatski dio organizacije.
Kako se izbjegavalo plaćanje poreza?
Osumnjičeni su automobile navodno kupovali po neto cijeni, tj. bez poreza na dodanu vrijednost. Naime, za prekograničnu trgovinu unutar EU-a prodavač ne naplaćuje porez, no dužan ga je naplatiti kupac pri budućoj prvoj preprodaji u svojoj zemlji.
USKOK u rješenju o istrazi navodi kako u slučaju uvoza automobila nije naplaćeno 19 posto njemačkog PDV-a na prodajne cijene automobila jer ih je trebao platiti konačni kupac vozila u Hrvatskoj. To je najčešće bila tvrtka Kapis, d.o.o. Osumnjičeni su stoga pod istragom zbog kaznenih djela utaje poreza ili carine.
Naime, kako se navodi u USKOK-ovom dokumentu, osumnjičeni su prikrili činjenicu da su vozila kupljena u Njemačkoj. I to zbog primjene posebnog postupka oporezivanja marže, što su nam potvrdili i stručnjaci s kojima smo razgovarali.
Na primjer, ako preprodavač polovni automobil kupi od fizičke osobe, porez je plaćen prilikom prve kupovine. Ponovna prodaja polovnog automobila rezultirala bi dvostrukim oporezivanjem. Stoga preprodavač može platiti porez samo na razliku između prodajne i otkupne cijene ili maržu, a ne na ukupnu vrijednost proizvoda.
No takav način plaćanja ne bi se smio primjenjivati u slučaju obične kupovine. Osumnjičena skupina navodno predvođena Stoparom i Iskrom nije imala pravo na gore opisano posebno oporezivanje jer su automobile kupovali po općim uvjetima u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a.
Falsificirali stvarno podrijetlo vozila
Prema USKOK-ovom istraživanju upravo je Tomaž Stopar pripremao dokumente pomoću kojih se prikrivalo stvarno podrijetlo vozila te na kojima je predstavljen porez po posebnim uvjetima. On je navodno u ime slovenskih tvrtki, najčešće PT Investa d.o.o., izdavao račune za hrvatskog kupca tvrtki Kapis, navodeći plaćanje poreza po posebnim uvjetima.
Osumnjičeni su pri tom, navodi USKOK, prikrivali činjenicu da je vozilo nabavljeno od njemačkog poreznog obveznika, koji je već odbio izvozni porez. Stoga je hrvatska tvrtka Kapis morala platiti 25 posto poreza na ukupnu vrijednost automobila, no oni su to navodno izbjegavali krivotvoreći fakturu na kojoj je stajalo da se vrši posebno oporezivanje.
Navodno falsificirani račun bio je onda temelj za registraciju vozila u Hrvatskoj. Dok su ga registrirali, trebali su predložiti još dvije potvrde - o plaćenom posebnom porezu na motorna vozila i naknadi za gospodarenje otpadnim vozilima. Te potvrde je, navodi USKOK, prema Stoparovim uputama fabricirao Igor Pintarič, koji je do 2015. godine bio suvlasnik tvrtke za izradu pečata iz Ljubljane.
Nekoliko tvrtki sudjelovalo je u lancu prevare
Nakon registracije u Hrvatskoj automobil bi najčešće bio prodan drugoj tvrtki, koju su također kontrolirali te su još uvijek imali važeći identifikacijski broj PDV-a, vjerojatno kako bi mogli izdavati račune. Do ožujka 2018. godine to je bila tvrtka AL-CAP 1000, a nakon tog datuma porezna uprava ju je stavila pod kontrolu te je posao prenesen na Doru 10 Prom. Posljednja tvrtka u lancu prodala bi automobil krajnjem kupcu, najčešće putem hrvatske leasing kompanije.
U USKOK-ovom rješenju o istrazi stoji također kako su Iskra i Stopar u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji preko drugih tražili ljude slabijeg imovinskog i zdravstvenog stanja u čije su ime potom otvarali tvrtke pomoću kojih su vodili posao te otvorili bankovne račune, sklapali pretplate s pružateljima mobilnih usluga i slično.
Tvrtka imala prihod veći od 5,6 milijuna eura, no njen vlasnik je bio beskućnik
Prema podacima iz hrvatskog sudskog registra, jednu od tvrtki - Doru 10 Prom, vodio je direktor Joško Javornik iz Slovenije. U periodu između 2016. i 2018. godine Dora 10 Prom ostvarila je prihod veći od 5,9 milijuna eura, no njen direktor i vlasnik nije imao prebivalište. U USKOK-ovoj dokumentaciji nalazi se potvrda Policijske uprave Novo mesto u kojoj piše da je Javornik "osoba lošeg financijskog statusa, koja živi u Centru za socijalnu skrb u Ljubljani, Tržaška cesta 40". Ondje su prijavljene osobe koje nemaju stalnu adresu.
Jedan čovjek iz Velikih Lašča, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je da su Javornika ondje u više navrata pokupili automobilom hrvatske registracije i odveli ga potpisivati dokumente u zamjenu za novac. U tom kraju zovu ga - Direktor. Kada su ga novinari s portala Oštro.si kontaktirali, sve je zanijekao. Između ostalog je rekao da javnog bilježnika nije vidio otkako se razveo od žene. Negirao je i da je od ikoga primio novac.
Davali od 50 do 300 eura ljudima lošijeg imovinskog stanja i postavljali ih za direktore
No izjave mještana u skladu su s USKOK-ovim nalazima da je hrvatski osumnjičenik Mario Čabraja najmanje 17 puta Javornika doveo u Zagreb radi registracije automobila. Što se tiče osoba koje su pritom iskorištene, istražitelji navode da su one primile između 50 i 300 eura.
Tvrtku Kapis, koja je dulje vrijeme bila prvi kupac u Hrvatskoj, od ožujka 2016. godine vodio je Džema Ibraimov iz Srbije. USKOK je utvrdio da Ibraimov u spornom periodu, odnosno kad je tvrtka Kapis d.o.o. izdavala račune, punomoći i sl. uopće nije bio u Hrvatskoj. U ovu zemlju pokušao je ući u studenom 2017. godine, no zaustavljen je na granici jer ima zabranu ulaska. U vrijeme dok su se uvozili auti, na Kapisov račun stiglo je više od milijun eura prihoda. Novinari nisu uspjeli doći do Ibraimova.
Korisnik socijalne pomoći bio direktor britanske tvrtke
Puno aktivniji bio je hrvatski direktor Željko Malić iz okolice Zagreba koji je u periodu kad su se automobili uvozili bio direktor nekoliko tvrtki povezanih s osumnjičenom skupinom. Bio je direktor britanskog SAPP UK-a, najmanje dvije slovenske tvrtke te četiri hrvatske. Među njima je i AL-CAP 1000, gdje je Malić bio i direktor i član.
Ta tvrtka je u navedenom periodu ostvarila dobit od gotovo 6,2 milijuna eura, no Malićev osobni račun bio je blokiran od 2013. godine zbog neplaćanja duga manjeg od 10 tisuća eura, odnosno 69.392,13 kuna. Uz to, prema podacima Porezne uprave Malić je bio i korisnik socijalne pomoći. Novinari ni njega nisu uspjeli pronaći.
Metoda iskorištavanja lažnih muškaraca u Sloveniji je već poznata
Ovakve prevare koje uključuju korištenje lažnih muškaraca, često lošijeg imovinskog stanja, barem u Sloveniji nije nov. Metoda je to koju su koristili već spomenuti orionovci od ljeta 2012. godine ili ranije.
Riječ je o skupini ljudi koja je pomoću paravanskih tvrtki pomagala zatvaranju drugih tvrtki koje su imale financijskih problema. Prema pisanju slovenskog Dela iz 2013. godine, ta mreža se protezala od Slovenije preko Slovačke i Ujedinjenog Kraljevstva pa do američke savezne države Delaware.
Uloga slovenskih orionovaca u uvozu automobila
Orionovci su vlasnicima propalih tvrtki omogućili da u njihovoj razgranatoj mreži fiktivnih tvrtki sakriju imovinu od vjerovnika ili pobjegnu od oporezivanja. Tragove propalih tvrtki su brisali tako što su im mijenjali imena i premještali ih na nepoznate i nedostupne adrese.
Oko 2014. godine, kad su mediji već dvije godine pisali o osobama iz kruga orionovaca, pojavila su se i nova imena. Jedno od njih bilo je ono Marka Hribovšeka. Mediji su u prošlosti Hribovšeka povezivali s poslovima Roka Furlana, osuđenog poreznog utajivača, i uvoznika automobila Andreja Jeršiča te orionovcima.
Bivši slovenski državni tužitelj danas je odvjetnik osumnjičenih
Druga osoba iz kruga orionovaca koja se pojavila oko prvoosumnjičenog Matije Iskre je bivši državni tužitelj Boštjan Penko, koji je 2008. godine odustao od progona u slučaju Orion.
Danas je odvjetnik. Njegov račun za zastupanje Matije Iskre u kaznenom postupku u srpnju 2016. godine je proslijeđen britanskoj tvrtki Formations House kao dokaz njegovog identiteta.
Penko je u odgovoru novinarima napisao kako otvorene slučajeve komentira samo u slučaju kad ima dopuštenje klijenata. "U konkretnom slučaju, ipak (još) nemam tu suglasnost pa ću se za sada suzdržati od komentara", odgovorio je. Objasnio nam je i da njegov klijent Stopar trenutno nije dostupan "iz objektivnih razloga".
Osumnjičeni ne žele pričati s novinarima
Novinari su pokušali doći i do drugih osumnjičenika iz Slovenije. Dobili su jedino Krešimira Filipčiča, koji se naljutio i rekao kako ništa neće komentirati. Potvrdio je samo to da su mu policajci izvršili pretres kuće. Upit je poslan i Igoru Pintariču, preko člana obitelji, no ni on nije odgovorio. I osumnjičena Ana Marija Stopar je poručila kako ne može odgovarati na novinarska pitanja jer je istraga u Hrvatskoj još uvijek u tijeku. A Furlanov odvjetnik nije ni odgovorio. Od hrvatskih optuženika novinari su došli tek do Marija Čabraje, koji je poručio da nema komentara. Odgovorila je jedino Stoparova odvjetnica, koja je napisala da će mu se pitanja moći postaviti kad ponovo bude dostupan.
Hrvatski USKOK i slovensko specijalizirano državno tužiteljstvo, koje u Sloveniji vodi istragu, ne komentiraju slučajeve koji su u tijeku istrage.