NAKON ŠTO je sud donio skandaloznu odluku da portal H-alter i novinarka Jelena Jindra ne smiju više objavljivati tekstove i pisati o Poliklinici za zaštitu djece i njenoj šefici Gordani Buljan Flander, stižu reakcije.
Ministrica kulture: Kako je to moguće?
"Kako je moguće donijeti odluku da nekom unaprijed zabranjuje da o nečemu piše? Svaki prijepor vezan uz članke u medijima može se riješiti demantijem ili zahtjevom za ispravkom, ali na ovakav način zaustaviti novinare da o nečemu pišu..." , rekla je ministrica Obuljen Koržinek.
Jurić: Jedan od najtežih napada na medijske slobode
"Bez pretjerivanja, ovo je jedan od najtežih napada na medijske slobode uopće.
Sud je jednom mediju, koji se bavio temom od vrlo ozbiljne društvene važnosti, zabranio svako buduće izvještavanje o radu javne ustanove i čelnoj osobi te ustanove.
Zabrana je formulirana potpuno generalno, pa se, pravno i faktično, odnosi na sve teme koje se na bilo koji način odnose na profesionalno djelovanje tijela javne vlasti.
Sud pritom nije zatražio nikakvo očitovanje medija ili novinarke koja je tekstove pisala, uz obrazloženje da takvo očitovanje nije potrebno za donošenje rješenja.
Takva odluka nezabilježena je u praksi hrvatskih sudova, suprotna svim standardima Europskog suda za ljudska prava i, općenito, temeljnim načelima demokratskog društva.
Ona otvara vrata svim državnim i javnim tijelima, političarima, dužnosnicima i svim drugim osobama da na isti način pokušaju zaustaviti novinarsko izvještavanje, s obzirom na to da je sada jasno da je sasvim moguće da će takve pokušaje odobriti sud", komentirala je za Index odvjetnica Vanja Jurić.
HND: Pravosuđe želi ušutkati medije
Reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo.
"'Rješenjem o osiguranju' Općinskoga građanskog suda u Zagrebu od 21. rujna 2021., kojim se Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu, nakladniku portala H-alter, izriče privremena mjera zabrane objavljivanja tekstova o ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordani Buljan Flander, hrvatsko pravosuđe posegnulo je za do sada neviđenom cenzurom 'unaprijed'", smatraju Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske.
"Nakon što je H-alter u proteklih nekoliko tjedana objavio seriju tekstova novinarke Jelene Jindre pod naslovom Sustav za zaštitu ili zlostavljanje djece?, u kojima problematizira rad Gordane Buljan Flander, odnosno Poliklinike kojoj je na čelu, sudac Andrija Krivak potpisao je skandalozno rješenje kojim se jednom mediju zabranjuje pisati o određenoj osobi.
Sud je pritom dao ocjenu novinarskog istraživanja kolegice Jindre bez saslušanja urednika ili novinarke te predstavnika nakladnika. Umjesto da eventualne dvojbe raspravi u redovnom procesu, sudac je odlučio do daljnjega zabraniti H-alteru istraživati postupanje jedne javne ustanove i njezine ravnateljice! Takav presedan može biti poguban za slobodu medija u Hrvatskoj.
Nakon što smo godinama svjedoci SLAP-tužbi protiv novinara, ovaj put je i pravosuđe otišlo korak dalje te samo odlučilo ušutkati medij. Pritom treba napomenuti kako su ravnateljica Poliklinike G. Buljan Flander i njezini suradnici, prema svjedočenju kolegica i kolega novinara, više puta do sada propustili ponuđenu im priliku da javnosti predstave svoje viđenje kontroverzne doktrine 'otuđenja djeteta' za koju neki stručnjaci iz prakse svjedoče kako se često zlorabi protiv žena žrtava nasilja.
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske smatraju kako je ovdje riječ o opasnom pokušaju cenzure i nedopustivom ušutkivanju medija!
HND i SNH stoga pozivaju sve hrvatske medije, sve novinare i urednike, da se odupru ovakvom obliku pritiska te u znak solidarnosti s kolegicom Jindrom i neprofitnim portalom H-alter prenesu istraživački serijal Sustav za zaštitu ili zlostavljanje djece? i time pokažu da nas se ne može ušutkati.
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva."
Alaburić: Najveće ograničenje slobode medija u našoj zemlji
"Rješenje kojim se nakladniku portala H-Alter zabranjuje objavljivanje bilo kakve informacije o Gordani Buljan Flander i poliklinici kojom rukovodi predstavlja dosad nezabilježeno, najveće ograničenje slobode medija u našoj zemlji. Nikad u povijesti hrvatskog sudovanja, koliko je meni poznato, jednom mediju nije bilo zabranjeno da objavljuje bilo kakve priloge o nekom pojedincu ili nekoj instituciji.
Iz mnoštva mogućih zamjerki toj zabrani bez presedana izdvojit ću nekoliko.
Prvo, apsolutna, neselektivna zabrana objavljivanja bilo kakve informacije o nekom pravnom subjektu, bez obzira na istinitost i javni interes, predstavlja dokidanje medijskih sloboda. Zato je ta zabrana protivna temeljnim pravnim načelima zaštite slobode izražavanja i nikako se ne može opravdati potrebom zaštite nekog prava osobnosti.
Zabrana koja se odnosi na nakladnika portala H-alter nije zapreka za objavljivanje tekstova naše vrsne novinarke Jelene Jindre o dr. Buljan Flander i poliklinici u drugim medijima ili platformama komuniciranja. Zato ta zabrana ne može služiti svrsi koju je dr. Buljan Flander očekivala i zbog koje ju je sud odredio. Upravo suprotno, ova će zabrana fokusirati pažnju cjelokupne hrvatske javnosti na H-alter i tekstove Jelene Jindre i sve informacije o dr. Buljan Flander koje je sud smatrao spornima dobit će golemi publicitet.
"Svi zaključci suda na štetu su autorice i nakladnika"
Nadalje, sud je zaključio da mu očitovanje nakladnika, glavnog urednika ili autorice spornih tekstova nije potrebno. Sudac je analizirao tekstove i procjenjivao je li novinarka postupala u dobroj vjeri, je li svoj novinarski posao obavila profesionalno i u skladu s pravilima profesije, je li neke sporne tvrdnje iznosila namjerno, je li vjerno prenosila izjave drugih i slično. Svi zaključci suda na štetu su autorice i nakladnika. Takvo postupanje suda predstavlja tešku povredu prava na pravično suđenje, osobito prava svake stranke u postupku da se očituje na prijedloge protivne strane, iznese svoju argumentaciju i predloži dokaze.
Posebno me zabrinjava dio odluke u kojem sud obrazlaže kako treba uspostaviti pravičnu ravnotežu između sukobljenih prava na zaštitu prava osobnosti i prava na slobodu izražavanja. Sud je pokazao potpuno nerazumijevanje pravnih standarda zaštite slobode izražavanja. Čak je i dr. Buljan Flander u prijedlogu zabrane navela kako je 'opravdano očekivati interes medija' za ove teme. Sud, međutim, uopće nije vodio računa o javnom interesu i gotovo neograničenom pravu javnosti da bude upoznata s informacijama i mišljenjima o temama od javnog interesa. Ako neka od tih informacija nije točna, sankcija će biti odgovarajuća naknada štete oštećenicima. I to je granica slobode izražavanja koju postavlja demokratsko društvo radi zaštite prava drugih", komentar je odvjetnice Vesne Alaburić.
Anita Jozičić: Dokazivanje tko je u pravu može trajati i nekoliko godina
Anita Jozičić, odvjetnica koja se bavi medijskim pravom i zastupa novinare i izdavače, iz odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri, skreće pažnju na to da će H-alter, ako se na kraju dokaže da su bili u pravu, imati pravo zatražiti naknadu štete.
"Ali dokazivanje tko je u pravu može trajati i nekoliko godina, a do tada će biti na snazi privremena mjera. U Zakonu o medijima, članak 8., stoji da, ako sud utvrdi da u pogledu informacije ne prevladava opravdani javni interes, tada može donijeti privremenu mjeru. U sudskoj praksi nisu česti, ali ipak postoje slični slučajevi. Privremena mjera donosi se na temelju čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima", pojašnjava Jozičić objašnjavajući kakve su sada mogućnosti cenzuriranog portala.
"Protiv rješenja o privremenoj mjeri može se podnijeti žalba, ali ona ne odgađa provedbu. I zato se privremena mjera ne šalje protivnoj strani na odgovor. Znači, sud ne daje mogućnost protivniku osiguranja da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne strane i to je propisano Ovršnim zakonom. Predlagatelj osiguranja mora u određenom roku podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere i tu će protivnik osiguranja imati pravo dati odgovor na tužbu i dokazivati da je u pravu (parnica). Privremena mjera će trajati dok postupak pravomoćno ne završi, a to može značiti i nekoliko godina", pojasnila je odvjetnica.
Skreće pažnju na to da privremena mjera nije parnica, već se donese ili ne donese i nakon toga ide parnica.
"Ako predlagatelj osiguranja ne podnese tužbu u određenom roku, ukida se privremena mjera. Ukida se i ako u parnici izgubi. Ako na kraju ispadne da je H-alter bio u pravu, onda imaju pravo zatražiti naknadu štete."