"MLADEN BAJIĆ izrazio je zgražanje i ogorčenje zbog privođenja aktivista Tončija Majića. Kada sam ga nazvao rekao mi je da je od mene prvi put čuo vijest o privođenju. Bio je iznenađen.", rekao je za Index Zoran Pusić predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava objašnjavajući kako se rano jutros čuo s kabinetom predsjednika Ive Josipovića kao i s uredom glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Pusić: Ovakav postupak podsjeća na prošla vremena
Naime, Pusić kaže kako je nakon što je čuo vijest o privođenju Majića zatražio pismeno očitovanje Pantovčaka i DORH-a.
"Ovo je zapravo podli pokušaj diskreditacije. Podsjeća nas to i na ona ne tako davna vremena kada se nepodobne pokušalo diskreditirati odvođenjem na Psihijatriju. Ovakav postupak nema veze s demokratskom Hrvatskom", zaključuje Pusić.
Teršelić: Spori za naknadu štete, a brzi kada je u pitanju represija
"Sigurno je kada je riječ o postupanjima prema aktivisti za ljudska prava da se zapitate ima li to veze s onim što je on radio prije posebno kada je riječ o slučaju Lora", kaže za Index Vesna Teršelić iz udruge Dokumenta Centra za suočavanje s prošlošću odgovarajući na pitanje smatra li da je represija vezana uz Majićev aktivistički rad.
"S jedne strane imate strahovito sporo pravosuđe koje nije u stanju u više od 30 godina riješiti spor za naknadu štete koji se tiče Majića, a s druge strane imate nevjerojatno brzu reakciju kada je prema Majiću trebalo postupati represivno. Te su dvije stvari itekako povezane", zaključuje Teršelić.
Sarnavka: Ovo je izravno kršenje ljudskih prava
"Ovakvo ponašanje nadležnih institucija prema aktivistima i borcima za ljudska prava nedopustivo je jer predstavlja ozbiljno narušavanje njihovih prava. Kuća ljudskih prava stoga, umjesto prigodnog priopćenja i čestitke povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, građanima/kama Republike Hrvatske, medijima i nadležnim institucijama šalje otvoreno pismo protesta protiv apsurdnog i nedopustivog kršenja ljudskih prava aktivisti Tončiju Majiću", stoji u današnjem otvorenom pismu nevladine organizacije Kuća ljudskih prava kojega potpisuje Sanja Sarnavka predsjednica Upravnog odbora.
Majić zaslužuje svako poštovanje
Ova nevladina organizacija smatra da Tonči Majić zaslužuje svako poštovanje i zaštitu zbog hrabrog progovaranja i aktivnog suprotstavljanja kršenjima ljudskih prava u Splitu tijekom devedesetih godina i dugogodišnjeg istraživanja ratnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u Vojnom istražnom centru u Lori te zalaganja da se ti zločini procesuiraju.
Podsjećaju da je u znak protesta Majić u listopadu prošle godine poslao poderanu hrvatsku zastavu predsjedniku Republike Ivi Josipoviću zato što hrvatsko pravosuđe 30 godina nije riješilo njegovu odštetnu parnicu zbog prometne nesreće iz 1980. godine nakon koje više nije bio u mogućnosti raditi kao novinar.
Bajić mu je sada još zalijepio optužbu za neuračunljivost
"U veljači ove godine poderanu zastavu poslao je i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Potom je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo kazneni postupak protiv Majića jer zakon kaže da će biti kažnjen s tri mjeseca do tri godine zatvora 'tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju RH, njezinu zastavu, grb ili himnu, hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici Hrvatskoj'. Umjesto okončanja postupka za naknadu štete i pohvale za dosadašnje inzistiranje na učinkovitijem radu pravosuđa sud je odvratio zahtjevom za vještačenjem te mu, uz uskraćivanje prava na pravični pravovremeni postupak u odštetnoj parnici, još i zalijepio optužbu za neuračunljivost", napominje se u pismu.
Krstulović: Majić je bio hrabar u najtežim trenucima Hrvatske
Zvonimir Krstulović, nezavisni novinar i splitski aktivist ispričao nam je, kako kaže, potresnu ispovijest o strašnoj prometnoj nesreći koja je zadesila Tončija Majića, a koja je prvi put u hrvatskoj javnosti objavljena u Omladinskoj iskri sredinom 80-ih godina, u kojoj je Krstulović bio glavni i odgovorni urednik.
"Susreo sam se tada sa čovjekom čiji su unutarnji organi toliko stradali da su mu liječnici predviđali kratak život; njegova životna priča upozoravala je da vam život može nestati u trenu u najbenignijoj šetnji ulicama. Tonči Majić, odnosno njegov organizam, unatoč najavama liječnika smogao je snage za regeneraciju i kasnije sam ga sretao u raznim okolnostima, ponajprije u teškim okolnostima obrane ljudskih prava u Splitu za vrijeme posljednjeg rata", smatra Krstulović dodajući da svi znaju da je u tim ratnim godinama hrabrost za javne istupe protiv zločina i nečovječnosti - bez obzira tko bio agresor, a tko žrtva – u Splitu imala tek nekolicina ljudi.
Država je stvorena za nas, a ne mi za državu
"Među njima je i Tonči Majić", kaže Krstulović dodajući da od sredine osamdesetih do danas poznaje Majića kao izuzetno lucidnog intelektualca i hrabrog borca protiv nepravdi.
"Svojim građanskim neposluhom upozorio nas je da je država stvorena u ime nas, a ne da smo mi stvoreni u ime države. Tretirati njegov neposluh psihijatrijskim vještačenjem izuzetna je drskost državnih organa", zaključuje na kraju Krstulović.