NA DANAŠNJOJ konferenciji za medije ministar Božinović pričao je o prvoj fazi mjera koja počinje u ponedjeljak. Govoreći o tome, rekao je da trgovine nedjeljom više neće raditi. To će se pak primjenjivati tek od sljedeće nedjelje, koja će biti prva nedjelja u sklopu koje će biti ublažene mjere uvedene zbog koronavirusa.
"Radno vrijeme trgovina vraćeno je na radno vrijeme prije proglašenja epidemije, uz nekoliko iznimki. Trgovine koje će imati organizirano radno vrijeme duže od 10 sati morat će imati dvokratno radno vrijeme s pauzom između dvije smjene, koja traje najmanje jedan sat, radi dezinfekcije prostora", rekao je Božinović.
"Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama."
To znači kako neće raditi trgovine prehranom, šoping-centri, trgovine elektroničke opreme, higijenskih potrepština, kućanskih potrepština i slično.
Odluka - djelatnost trgovine by Index.hr on Scribd
Capak: To je za sada, želimo smanjiti mobilnost ljudi
Razgovarali smo stoga i s Krunoslavom Capakom kako bismo razjasnili pozadinu odluke o zabrani tada nedjeljom.
Krunoslav Capak rekao nam je kako je tu odluku donio Krizni stožer te kako je ta odluka na snazi za sada.
“Kad su se razmatrale mjere na kojima mi epidemiolozi, epidemiološka struka u Hrvatskoj, inzistiramo, radilo se o tome da mjere popuštanja možemo uvesti jer imamo zdravstveni kredit, jer imamo dobru epidemiološku situaciju, imamo dobro organiziran zdravstveni sustav. Odlučeno je da se ide u popuštanje mjera i kad se razmatralo to, jedan od zahtjeva je bio da se produži radno vrijeme.
Mi smo ranije tražili jednu smjenu, da se puno ne hoda, da se ljudi previše ne susreću. Sada je bio zahtjev da se ljudi koji rade ne stignu opskrbiti pa smo razmatrali dopustiti ili ne produljenje radnog vremena. Onda smo morali uvesti dvije smjene. E sad, tu je već mobilnost ljudi puno veća jer vam je dvostruki broj ljudi na ulici svakog dana, a ta mobilnost je jedan od ključnih faktora širenja i onda smo razmatrali što usporiti da se ta mobilnost širi”, rekao nam je Capak.
Capak: Znam da će političkih implikacija biti, u njih ne ulazim
Dodao je kako zna da će političkih implikacija biti, ali kako u njih ne ulazi.
“Ne mogu ulaziti u to radi li se više nedjeljom ili običnim danom, a u političke implikacije ne ulazim, nego je rečeno da treba smanjiti mobilnost i u dogovoru smo odlučili da se neće raditi nedjeljom, a subotom je radno vrijeme skraćeno”, rekao je Capak.
“Omogućili smo da radi ono što je ljudima neophodno da se opskrbe, pekare, trgovine u sklopu benzinskih i slično, u druge konotacije ne ulazim, ali zahtjev za smanjenje mobilnosti je bio. Jer ako se radno vrijeme produži, morate imati i neku međusmjenu i ljudi bi se susretali na poslu. Najbolja je opcija bila da se radi do 21 u dvije smjene s pauzama, da se ljudi ne susreću, a na drugoj strani broj ljudi na ulici moramo smanjiti”, dodao je.
Bujas: Ako postane trajna mjera, tražit ćemo objašnjenja
Za komentar smo kontaktirali Hrvoja Bujasa iz Udruge Glas poduzetnika. On nam je rekao kako je sve u redu ako se radi o epidemiološkoj mjeri, koja nije politička odluka. No, naglašava, ako se radi o političkoj odluci, treba tražiti objašnjenja.
Evo što nam je rekao.
“Nas zanima je li to privremena ili trajna mjera. Ako je privremeno i ako je preporuka isključivo epidemiologa, a ne preporuka vlade, onda očigledno i mi, na koncu konca, kao korisnici i kao građani, to trebamo tako i prihvatiti. Ako to nije politička tema i političko pitanje, nego epidemiološki mišljenje.
No ako postane trajna mjera, to je onda nešto sasvim drugo i onda moj komentar neće biti isti. Ako je to epidemiološka odluka, onda je to klasičan sustav mjera, na koncu konca, ako je to epidemiološka mjera, onda ćemo je svi prihvatiti, ali ako je politička mjera, onda ćemo tražiti objašnjenje”, rekao je Bujas.
Huić: U izvanrednoj situaciji se gura nešto što nije prošlo redovnim putem
Kontaktirali smo potom i Davora Huića, predsjednika udruge poreznih obveznika Lipa.
Rekao nam je kako misli da ovakva odluka nije u redu te da se u ovom slučaju koristi izvanredna situacija da se progura nešto što nije uspjelo proći redovnim putem
“Dvije stvari, mislim da nije u redu, da se koristi izvanredna situacija da se progura nešto što se pokušalo kroz sabor redovnim i regularnim putem pa se nije uspjelo i nije se došlo do toga. Mislim da šalje pogrešnu poruku, poruku intencije vlade da kroz Stožer progura stvari za koje bi trebalo da prođu kroz sabor i dobiju većinu predstavnika naroda. To je vrsta odluke koju ne može donositi Stožer jer nije na logičan način vezana za borbu protiv virusa pa se opravdano postavlja pitanje te veze. Jer ako skratite dane u koje se ne može kupovati, povećat ćete gustoću ljudi pa je logično da će se povećati pritisak u ove druge dane pa teza da bi smanjili broj ljudi koji cirkulira subotom i nedjeljom i da stoga zatvaraju ne stoji", rekao je.
"Nadam se da ovakve odluke neće postati praksa"
Dodaje kako smatra pogrešnim da se ovakve stvari rade pod krinkom izvanrednog stanja te kako se nada da to neće postati praksa.
"Smatram pogrešnim da se ovakve stvari provode pod krinkom izvanrednog stanja i nadam se da to neće postati praksa, to je greška koju je Stožer napravio i vlada će, nadam se, shvatiti da je pogrešna odluka i izmijeniti je. Zabrana rada nedjeljom je jedno osjetljivo političko pitanje. Analizom smo ranije pokazali kako bi zabrana smanjila konkurentnost gospodarstva iz niza razloga", rekao je.
Dodaje kako se za uvođenje ovakvih odluka ne smije koristiti izvanredno stanje.
"Neki ljudi su protiv zabrane rada nedjeljom iz ideoloških razloga, neki su za, ljudi imaju legitimno pravo i na jednu i na drugu opciju, a vlada mora odlučiti po svojim političkim preferencijama i to provesti kroz sabor, a ne koristiti izvanredno stanje nastalo pandemijom koronavirusa da uvode stvari koje nemaju veze s borbom protiv tig virusa. Mislim i da je odluka protuustavna jer nije prošla redovnu proceduru."
Kako se trgovine pripremaju?
Vodećim hrvatskim trgovačkim lancima smo poslali upit u kojem smo ih pitali kako se pripremaju za ovu odluku, što će ona značiti za njihovo poslovanje te kako je općenito komentiraju.
Njihove odgovore do trenutka objave teksta nismo odbili, a čim ih dobijemo, objavit ćemo ih.
Osim zabrane rada nedjeljom, HZJZ je objavio i detaljne preporuke za rad trgovina u okviru postupnog ublažavanja restrikcija vezanih za koronavirus pa tako preporučuju da u trgovini može biti 15 kupaca na 100 četvornih metara neto površine.
Među ostalim, preporučuje se i ograničenje broja košara i kolica u trgovinama, odnosno da se na raspolaganje stavi onaj broj košarica ili kolica koji odgovara najvećem broju kupaca koji mogu istovremeno biti u trgovini te da se ulazak uvjetuje preuzimanjem slobodne košarice ili kolica.
Preporučuje se maksimalna zaštita kupaca i prodajnog osoblja. Osoblje tako treba prilikom interakcije s kupcem koristiti zaštitnu masku koja prekriva nos i usta te im treba stalno biti na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo kojim će periodički dezinficirati ruke.
Ako je moguće, potrebno je organizirati rad dvokratno, i to tako da između prve i druge smjene bude barem sat vremena razmaka, koji će se iskoristiti za čišćenje i dezinfekciju površina tijekom rutinskog čišćenja.
Preporučuje se i osigurati dezinfekcijsko sredstvo za ruke kupaca i obavijesti za kupce te kontinuirano provoditi dezinfekciju površina koje se često diraju.
Naime, na ulazu u trgovinu kupcima treba biti osiguran dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuta obavijest o obvezi dezinfekcije ruku. Također, na ulazu treba biti jasno istaknuta obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno dva metra među kupcima te između kupaca i osoblja.
Među preporukama je i osiguranje nadzora nad zdravstvenim stanjem osoblja. Osoblje tako treba prije dolaska na posao izmjeriti tjelesnu temperaturu i ako je ona viša od 37,2 stupnja, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo kakve znakove bolesti, treba se javiti nadređenom i ne dolaziti na posao, dok se telefonski ne javi liječniku obiteljske medicine ili hitnoj medicinskoj službi u slučajevima kad je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje.
Vlada najavljivala ukidanje rada nedjeljom prije pandemije virusa
Prije nego što je krenula pandemija koronavirusa, vlada je bila aktualizirala pitanje rada trgovina nedjeljom. Tada su najavili da će se broj radnih nedjelja ograničiti po austrijskom modelu.
Zagovornici zabrane rada nedjeljom kao argumente za zabranu često ističu izrabljivanje radnika i nepostojanje potrebe da trgovine budu otvorene svih sedam dana u tjednu.
Pitanje je to koje je bilo aktualno i tijekom kampanje za predsjednika, a krajem 2019. godine je ministar Horvat rekao kako njegovo Ministarstvo proučava rješenja vezana za rad nedjeljom u zemljama u okruženju.
"Mislim da treba pronaći model koji je kompatibilan s europskim modelima. Sličan primjer je upravo Austrija, da se rad nedjeljom smanji na najmanju moguću mjeru. Postoje službe koje moraju raditi nedjeljom, no sve ono što nije nužno smatram da bi taj dan trebalo osloboditi posla", zaključio je Jandroković na Božić na te navode Horvatovog Ministarstva.
Horvat je još i u veljači 2020. govorio o zabrani rada nedjeljom. Kako je govorio tada, još su prošle godine napravljene pomne analize, a sve je trebalo biti spremno za javnu raspravu do travnja.
Za zabranu rada nedjeljom i Milanovićev savjetnik
Zabraniti rad nedjeljom htio je i savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić, što je svojevremeno otkrio u gostovanju na televiziji N1.
"To je zapravo zanimljivo, radnice na blagajni. Zato što većina zaposlenika u tom sektoru su upravo žene i mi imamo tu specifičnu ulogu žena u našem društvu i posao, odnosno radno vrijeme ne završava u četiri. Traje puno duže i smatram da bi u tom slučaju trebalo regulirati rad nedjeljom, pogotovo imajući to na umu. Ako postoji potreba, taj rad se može iznimno dozvoliti, ali ga se pritom treba i platiti sukladno tome, ali u načelu smatram da bi taj rad nedjeljom trebalo izbjegavati", kazao je Mačkić.
Ističe kako se to može regulirati na nekoliko načina. "Apsolutna zabrana je jedan od njih", istaknuo je.
Upitan bi li on bio za takvo rješenje, Mačkić je tada rekao kako se ništa strašno neće dogoditi.
"Mislim da bi trebalo s druge strane pogledati strukturu našeg gospodarstvo trenutnog kakvo ono jest i dozvoliti nekoliko mogućnosti. Ako promatramo to samo sa sektora trgovine i njihovih prihoda, ništa se tu strašno neće dogoditi. Ljudi će samo to prebaciti na subotu na primjer. Nije problem u tome, ali pravo pitanje je sljedeće: ako smo mi, a trenutno jesmo, ekonomija koja je dominantno ovisna o prihodima od turizma, najvećim dijelom oni nam spašavaju i proračunski saldo, trebalo bi vidjeti je li moguće ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenskom periodu neke trgovine i rade. Ali pritom jasno obvezati poslodavca da se taj rad sukladno tome adekvatno i nagradi", rekao je.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.