U projektiranju rekonstrukcije zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je prekjučer prilikom pada nadstrešnice poginulo 14 osoba, a troje se bori za život, nije sudjelovao ni jedan građevinski inženjer za konstrukcije. Prema dokumentaciji projekta Prometnog instituta CIP, koja je dospjela u javnost, na ovom elaboratu bilo je angažirano četvero arhitekata za "uređenje unutarnjih prostora i unutarnje instalacije vodovoda i kanalizacije", dok je glavni projektant "odgovorni projektant prometnica".
Ubrzo nakon nesreće pojavile su se fotografije koje nedvosmisleno pokazuju ne samo izvođenje radova, već i tone stakla i željeza koje su dodane na postojeću nadstrešnicu. Na projektu nitko od potpisnika nije bio specijaliziran za takve radove.
"Na ovom popisu ne vidim nijednog projektanta s licencom 310, što je licenca inženjera za konstrukciju, i to je problem. Ako su radili bilo kakve konstruktivne radove, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je sve izvedeno bez inženjera za konstrukcije. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant, uopće nisam sigurna smije li ona to potpisati s licencom 315, što je odgovorni projektant za prometnice i željeznice", kaže Andrijana Milovanović, građevinska inženjerka za konstrukcije s višedesetljetnim iskustvom na poziciji vodećeg inženjera, za Nova.rs.
Kako kaže, njezine kolege godinama svjedoče prilagodbi propisa investitorima.
"Morali su biti angažirani isključivo konstruktori"
"Nas, inženjera za konstrukcije, ima malo i rijetko tko od nas će napraviti kompromis i potpisati nešto što ne treba. Kada su to shvatili, prije desetak godina počeli su davati zakonsko pravo da ovakve poslove i projekte prepuštaju ljudima koji to ne znaju, i koji će sve to potpisati i zažmiriti, da odobre, bez obzira na to što ne znaju, za 50, 100 ili 1000 eura...
Naš zakon, nažalost, dopušta da za neke manje objekte proračune rade arhitekti, ali u ovom slučaju treba pitati te ljude koji su potpisali ovaj projekt tko od njih ima pravo potpisati statički proračun?", kaže Milovanović. Ona dodaje da su u slučaju radova na ovoj nadstrešnici, unatoč prilagođavanju zakona u korist investitora, morali biti angažirani isključivo "konstruktori".
"Bez obzira na to što su razna prava dana i drugim inženjerima koji za to nisu educirani, ovdje imamo konstrukcijske elemente koje isključivo mi, inženjeri konstrukcija, projektiramo. To ne može ni polovica nas jer su u pitanju vrlo složeni proračuni, vrlo malo ljudi zna to raditi, i u ovakvim slučajevima, kada se nešto takvo rekonstruira, mora biti uključen građevinski inženjer s licencom 310!", objašnjava.
S obzirom na to da među potpisnicima projekta nema inženjera konstrukcija, Milovanović vjeruje da je projekt prikazan tako da "nema nikakvih konstruktivnih radova, već da je riječ o čistoj estetici".
Cijeli projekt je tajna
"U ovom projektu općenito ne postoji Sveska 2 iz Pravilnika Zakona o planiranju i izgradnji, koja se odnosi na konstrukcije. To znači da je trebala biti neka adaptacija koja nema konstruktivnih promjena. Međutim, očito je da nešto tu postoji", navodi naša sugovornica.
"Nadstrešnica zapravo nije bila ni dimenzionirana da nosi bilo što u konstruktivnom smislu, s obzirom na to kako se srušila. Ona je zapravo bila 'okačena', odnosno 'ovješena' o krov, a nosili su je krovni prepusti i vješalice. Izgleda kao da je došlo do prekoračenja sile u svim kablovima na svim mjestima, ili je još vjerojatnije da su vješalice 'iščupane' jer je tijekom rekonstrukcije netko radio na krovu", kaže Milovanović, ističući da volonterski nudi svoje usluge u vještačenju okolnosti koje su dovele do ove tragedije.
S obzirom na to da su svi poslovi koje u Srbiji obavljaju kineske kompanije najstrože čuvana tajna, od samog projekta, uvjeta ugovora, do financiranja, tako je i projekt rekonstrukcije Željezničke stanice do danas nepoznanica. Prema riječima Naima Lea Beširija iz Instituta za europske poslove, svega par sati nakon tragedije s CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektroničko podnošenje zahtjeva izbrisani su svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na rekonstrukciji Željezničke stanice. Dok su dizalice i bageri još uvijek otkopavali žrtve pod ruševinama, paralelno su s interneta sustavno uklanjani tekstovi i fotografije koji su, prije samo par mjeseci, veličali ljepotu "nove rekonstruirane nadstrešnice" na Željezničkoj stanici.
U tragediji kakvu Novi Sad ne pamti, jučer je pod tonama betona, stakla i željeza "nerekonstruirane" nadstrešnice poginulo četrnaestero ljudi, dok se još troje mladih ljudi bori za život u Kliničkom centru Vojvodine.