Ekstremno visoke temperature oceana u 2023. dodatno su pridonijele vremenskim nepogodama diljem svijeta uz nastavak intenziviranja klimatske krize, javlja Guardian.
Oceani su prošle godine apsorbirali 90% topline zarobljene emisijama ugljika, a nastale izgaranjem fosilnih goriva, što je jedan od najjasnijih pokazatelja globalnog zagrijavanja. 2023. godina bila je rekordna po apsorbiranju topline u oceanima, tvrde znanstvenici, a podaci pokazuju da su u proteklom desetljeću oceani svake godine bili sve topliji.
Vrućina je također dovela do rekordnih razina stratifikacije u oceanima, što označava proces u kojem raslojavanje morske vode gustoćom postaje sve jače. To ograničava miješanje dubljih, hladnijih i više hranjivih voda s površinskim vodama. Time se smanjuje količina kisika u oceanima, ugrožava morski život, a također se smanjuje količina ugljičnog dioksida i topline koju bi mora i oceani trebali apsorbirati u budućnosti.
Pouzdana mjerenja temperature oceana sežu do 1940. godine, no vjeruje se da su oceani sada najtopliji u zadnjih 1000 godina i zagrijavaju se brže nego u bilo kojem trenutku u proteklih 2000 godina. Najčešća mjera klimatske krize, globalna prosječna temperatura zraka također je značajno porasla 2023. godine. No, na temperature zraka više utječu prirodne klimatske promjene, poput prošlogodišnjeg klimatskog fenomena El Niño.
"Posljedice će postati puno gore"
"Oceani nam najbolje govore o onome što se događa sa svijetom, a podaci pokazuju sve veća zagrijavanja iz godine u godinu", rekao je profesor John Abraham sa Sveučilišta St Thomas u Minnesoti, dio tima koji je prezentirao najnovije podatke.
"Već se suočavamo s posljedicama i one će postati daleko gore ako ne poduzmemo mjere", rekao je. „Ali taj problem možemo riješiti danas uz pomoć vjetra, sunca, hidroenergije i očuvanja energije. Kad ljudi to shvate, to će biti prekretnica. Možemo uvesti novu energetsku ekonomiju budućnosti, štedeći novac i okoliš u isto vrijeme", rekao je Abraham te upozorio:
“Ako ne promijenimo putanju klimatskih promjena, imat ćemo više ekstremnih vremenskih neprilika, više klimatskih poremećaja, više klimatskih izbjeglica, više gubitka poljoprivredne produktivnosti. Imat ćemo troškove u milijardama dolara i goleme probleme koje smo mogli izbjeći. I generalno, najviše će ispaštati oni najmanje odgovorni, što je ogromna nepravda", zaključio je Abraham.