FOTO: EPA/ENRIO
Rektorski zbor, koji čine svi rektori hrvatskih javnih sveučilišta, takvu je odluku donio na sjednici 4. studenoga 2016., a Senat SuZG-a na izvanrednoj sjednici 7. studenoga.
U objavljenom tekstu piše sljedeće: „Rektorski zbor podržava inicijativu Sveučilišta u Zagrebu da se pokretanjem postupka pred Ustavnim sudom ospori proširenje ovlasti Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju izvan zakonski zadanog okvira, što je Odbor za etiku učinio na sjednici 15. lipnja 2015. donošenjem Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa uveden je 'hijerarhijski red postupanja', prema kojem prvu razinu etičkih tijela predstavljaju fakultetska povjerenstva, drugu razinu sveučilišna, dok 'završnu razinu' predstavlja Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, što je u protivnosti s ustavnim načelom autonomije sveučilišta.“
Kome i zašto Odbor smeta?
Ovdje je ključno pitanje – kome i zašto takav Odbor smeta?
Podsjetimo, kronološki gledano, inicijativa o kojoj je ovdje riječ pred očima javnosti krenula je nakon što je Odbor za etiku, na čelu s akademikom Vlatkom Silobrčićem, na svojoj sjednici 27. listopada odlučio da će razmatrati sve prijave koje su tom tijelu pristigle od 2011. godine do danas jer je njegov rad bio obustavljen od konca 2010. do 2014., pa su mnogi slučajevi ostali neriješeni. Među desetak prijava našla se i ona protiv novog ministra znanosti Pave Barišića za plagiranje dijelova tekstova svjetski poznatih autora, kao što su Samuel P. Huntingtona i Stephen Schlesinger.
Barišić je u međuvremenu priznao da je u njegovom radu objavljenom 2008. u časopisu „Synthesis philosophica“ napravljen propust u citiranju autora zbog kojeg se 28. listopada ispričao jednom od autora - Schlesingeru. Pritom je istaknuo da je u drugom i trećem izdanju istog rada ispravio propuste koje je objasnio tiskarskim greškama. U vrijeme kada je objavljen sporni rad, Barišić je bio član uredništva časopisa „Synthesis philosophica“, a aktualni prorektor SuZG-a Ante Čović bio je glavni urednik. Ovdje je važno spomenuti također da je Čović obuhvaćen dvjema prijavama koje bi Odbor trebao razmatrati.
Pozivanje na autonomiju
Iz obrazloženja koje je predstavljeno na mrežnim stranicama SuZG-a proizlazi da Senat i Rektorski zbor smatraju da su ovlasti Odbora i njegova konačna nadležnost u suprotnosti s načelom autonomije sveučilišta.
No brojni hrvatski znanstvenici već godinama upozoravaju da je to načelo vrlo rastezljiv pojam koji se svakojako interpretiralo . Neki također smatraju da to načelo, ili njegova rastegnuta interpretacija, ne uvažava činjenicu da se obrazovne institucije uglavnom financiraju iz državnog proračuna, što znači da bi neke račune ipak trebale polagati nekim državnim tijelima. Također brojni su stručnjaci, pa i neki ministri, višekratno upozoravali da je naša akademska zajednica vrlo mala i previše umrežena da bi se važne odluke o etičkoj ispravnosti njihovih članova donosile na istim hodnicima, na istim fakultetima i odsjecima kojima su na čelu oni ljudi čija je vjerodostojnost dovedena u pitanje. Uostalom, u još deset europskih zemalja postoje etička tijela na državnoj razini, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i Poljskoj, pa je teško shvatiti zašto bi Hrvatska trebala izaći iz tog dobrog društva (karta gore).
Silobrčić je za Index rekao kako je logično da neko krovno etičko tijelo u takvim pitanjima može biti objektivnije od lokalnih, fakultetskih.
„Smatram da je saborsko tijelo nadležno da bude objektivnije i s većom odgovornošću od lokalnih zajednica u kojima se međusobna poznanstva i međusobni interesi nerijetko isprepliću suprotno etičkim načelima“, kaže prvi čovjek Odbora.
Ističe da se Odbor odlučio za nadopunu svojeg kodeksa na temelju argumenata koje je u tom trenutku imao te da taj čin nije bio protuzakonit.
„Sabor je imenovao Odbor, a što je još važnije on je potvrdio dopunu kodeksa kada sam prošle godine iznio izvještaj o njegovu radu“, rekao je Silobrčić.
Štoviše, dobar dio članova akademske zajednice smatra da bi sveučilišta u ovakvim slučajevima bila znatno vjerodostojnija kada se ne bi pozivala na autonomiju već naprotiv, kada bi je se odrekla radi kvalitetnijeg osiguravanja temeljnih etičkih standarda.
Zašto prijava baš sada?
Za kraj je zanimljivo istaknuti da je na Senatu bilo upozorenja da bi javnost mogla pomisliti kako se ovlasti Odbora na Ustavnom sudu žele osporiti upravo zbog optužbi na račun Barišića.
Prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike i član Senata Sveučilišta u Zagrebu, kaže da osobno nije upućen u kronologiju osporavanja ustavnosti Odbora. No ističe da je upozorio da odluka da se sada s time kreće baš i nije vremenski najbolje tempirana.
„Na Senatu je rečeno da inicijativa postoji još od veljače 2016. Ja u veljači nisam imao pojma da netko razmatra prijavu protiv tog tijela. Ako je nešto i bilo, ja za to nisam znao“, kaže za Index Vrček.
„Ne mogu dakle reći da znam cijelu pozadinu. Iz diskusije se moglo vidjeti da oko Odbora postoje još neke druge kontroverze. Međutim, ja jesam na Senatu rekao da, kako god bilo, tajming nije primjeren, da stvar može pričekati još koji mjesec ako je već čekala od veljače. Naime, smatrao sam da se ovako previše veže uz aktualnu situaciju koja je, među ostalim, politička. Ja sam rekao da smatram da se Sveučilište u ovom trenutku ne bi trebalo previše uplitati. A ako je Odbor kontroverzan u smislu autonomije sveučilišta, predložio sam da se to pokuša izdvojiti iz dnevno političke situacije“, pojasnio je Vrček.
Silobrčić je za kraj poručio kako smatra da bi bilo dobro učiniti sve što je moguće da se o pitanju autonomije sveučilišta počne više raspravljati u javnosti.
„Za našu malu akademsku zajednicu to je iznimno važno“, naglasio je.