Foto: Arhiva
REZULTATI popisa stanovništva provedenog u travnju prošle godine, za kojeg je izdvojeno čak 175 milijuna kuna, i dalje nisu potpuni. Nakon što je Državni zavod za statistiku krajem lipnja prošle godine objavio podatak o ukupnom broju stanovnika, danas su izvijestili javnost o broju stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.
"Ostale podatke Popisa 2011., Državni zavod za statistiku objavljivat će sukcesivno tijekom 2013. godine", poručili su iz DZS.
Postajemo sve starija nacija, prosječna starost 41,7 godina
Srbi (186.633) i Bošnjaci (31.479) su i dalje najveće nacionalne manjine, a slijede Talijani (17.807), Albanci (17.513), Romi (16.975) i Mađari (14.048). Broj onih koji su se odlučili za regionalnu pripadnost (primjerice, izjasnili su se kao Istrijani, Dalmatinci, Primorci, Slavonci, Međimurci, Zagorci...) utrostručio se u odnosu na 2001. godinu.
Od 4.284.889 stanovnika Hrvatske, prema popisu iz travnja 2001. godine, u Hrvatskoj je tad živjelo 296.204 djece u dobi do šest godina, radno sposobnog stanovništva (15 do 64 godine) 2.873.828, a stanovnika starosti 75 godina i više 344.230. Prosječna starost stanovnika Hrvatske je 41,7 godina.
Hrvatskim jezikom govori 4.096.305 (95,6 posto) stanovnika, Srpskim 52.879, Talijanskim 18.573, Albanskim 17.069, a Bosanskim 16.856 stanovnika. 3.059 stanovnika je navelo da im je materinji jezik hrvatsko-srpski, a 7.822 srpsko-hrvatski.
Smanjio se broj katolika, porastao broj agnostika, skeptika, ateista i nevjernika
Katolika ima 3.697.143, pravoslavaca 190.143, protestanata 14.653, ostalih kršćana 12.961, muslimana 62.977, židova 536, pripadnika istočnih religija 2.550, pripadnika ostalih religija, pokreta i svjetonazora 2.555. Kao agnostici i skeptici izjasnilo se 32.518 stanovnika Hrvatske, ateista i onih koji nisu vjernici ima 163.375, 93.018 osoba se nije izjasnilo, a podatak je nepoznat za 12.460 osoba.
Od 3.874.321 Hrvata kao katolici se izjašnjavaju njih 3.599.038, kao agnostici i skeptici njih 27.076, a ateista i onih koji nisu vjernici ima 124.811. U usporedbi sa 2001. godinom broj katolika se smanjio sa 87,97 na 86,28 posto (sa 3.903.551 na 2.697.143), a porastao je broj agnostika i skeptika (sa 1.547 ili 0,03 posto na 32.518 ili 0,76 posto) te ateista i onih koji nisu vjernici (sa 98.376 ili 2.22 posto na 163.375 ili 3,81 posto).
Zagreb ima 790.017 stanovnika
Prema objavljenim podacima Popisa stanovništva 2011. godine u Gradu Zagrebu ima 790.017 stanovnika. Od toga je 369.339 muškaraca, a 420.678 žena.
U svim gradskim četvrtima Grada Zagreba ima više žena nego muškaraca, a stanovnika u glavnom gradu Hrvatske najviše je u dobi između 30 i 34 godine. 480 osoba ima 95 i više godina.
Najviše stanovnika ima u Sesvetama - 70.009 stanovnika, a najmanje u Brezovici gdje živi 12.030 stanovnika. Za nešto više od 97 posto stanovnika u Zagrebu materinski jezik je hrvatski. 656.571 stanovnika izjasnilo se katolicima, a gotovo 50 tisuća je onih koji nisu vjernici, odnosno izjasnili su se agnosticima.
U Zagrebu živi najviše Hrvata - 735.824, slijede Srbi 17.526 pa Bošnjaci 8.119.
Akrap: Hrvatska stari, a to će se nastaviti
U Hrvatskoj živi 284889 stanovnika od čega je 2,066.335 muškaraca i 2,218.554 žena, pokazao je Popis stanovništva 2011. U odnosu na popis iz 2001. godine ukupni broj stanovnika pao je za 152.571, odnosno 3,4%. Iako metodologije nisu usporedive, Hrvatska ima manji broj stanovnika nego 2001. godine, kaže za Media servis demograf Anđelko Akrap no ističe ono bitno: "Popis je pokazao da je hrvatska nacija demografski stara, a to ima duboke ekonomske implikacije jer će biti sve više i više potrebno sredstava za socijalnu skrb", kaže Akrap.
Za detaljniju demografsku sliku ali i gospodarsku sliku treba pričekati podatke o obrazovnoj strukturi, o obiteljskoj strukturi i migracijskoj slici. Ti su podaci, kaže Akrap, neophodni za upravljanje društvom i ponovno se vraća na starosnu sliku Hrvata. "To je bitan pokazatelj, nastavio se proces demografskog starenja što je bilo i za očekivati u situaciji kada svake godine više stanovnika umire nego ih se rađa", kaže demograf.
Akrap kaže da će se demografska starost nastaviti. "Demografska starost nastaje kada je stanovništvo starije u prosjeku od 30 godina. Mi smo to nadmašili za 12 godina", kaže naš sugovornik i naglašava sliku Grada Zagreba koji je zadržao broj stanovnika.
Samo u Zagrebu veći broj živućih od umrlih
Demografska slika Zagreba ipak je nešto bolja u odnosu na Hrvatsku. Iako je prosjek godina 41,6, ovdje najviše ima stanovnika između 30 i 34 godine. "Zagreb ima relativno bolju demografsku sliku u odnosu na Hrvatsku. To je zbog veće mogućnosti zapošljavanja, u odnosu na cijelu državu. Osim toga jedini Zagreb ima veći broj živućih od umrlih. Jedini Zagreb. Do sada je to imala Splitsko-dalmatinska županija, a sada više nije tako", objašnjava Anđelko Akrap.
Popis nas jednostavno suočava s činjenicom da Hrvatska napokon mora donijeti jednu dugoročnu populacijsku politiku koja neće ovisiti o nijednoj vlasti nego će biti strateška, smatra Akrap. Do takve politike treba doći konsenzusom svih dijelova vlasti - političke, gospodarske i svih važnijih institucija, kaže naš sugovornik. "To je normalno u razvijenim zemljama koje imaju takvu populacijsku politiku, a u odnosu na Hrvatsku imaju povoljnu demografsku sliku", kaže Akrap i ističe skandinavske zemlje.
Za kraj Akrap se osvrnuo na izjašnjavanje stanovnika prema vjeroispovijesti. "Vidi se da je hrvatsko društvo i dalje tradicionalno društvo, sve ostalo su oscilacije", kaže Akrap.