Riješen senzorni misterij klitorisa i penisa star 150 godina

Gustoća tjelešaca u klitorisu (lijevo) i u penisu (desno) Foto: X

ZNANSTVENICI su konačno uspjeli pronaći odgovor na pitanje staro više od stoljeća i pol – na koji način funkcioniraju senzorni mehanizmi klitorisa i penisa. Prema novom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature, specifične živčane stanice na penisu i klitorisu detektiraju vibracije i zatim se aktiviraju, uzrokujući seksualne reakcije kao što su erekcija i vaginalne kontrakcije.

Rezultati, ostvareni u istraživanjima na miševima, mogli bi dovesti do novih tretmana za stanja kao što je erektilna disfunkcija ili za vraćanje seksualne funkcije kod ljudi s paralizom donjeg dijela tijela.

Krauseova tjelešca

Krauseova tjelešca, koja je prvi opisao njemački anatom Wilhelm Krause 1860. godine, specijalizirani su senzorni receptori u koži i sluznicama, poput onih u genitalijama, usnama, jeziku i konjunktivi oka. U penisu i klitorisu oni su jajolikog ili cilindričnog oblika i sadrže uvijene živce ili jednostavne živčane završetke. Iako su znanstvenici mapirali strukturu ovih senzora, njihova točna funkcija ostala je misterij, a neki znanstvenici vjeruju da osjećaju niske temperature.

Njihove strukture slične su tjelešcima koja se nalaze na prstima i rukama ljudi, a koja se aktiviraju dodirom. Ta tjelešca reagiraju na vibracije dok se koža pomiče po hrapavoj površini. Do danas je provedeno malo istraživanja o tome kako genitalna tjelešca rade i kako su uključena u seks, vjerojatno zato što se ta tema često smatra tabuom.

Voditelj tima koji je proveo novo istraživanje David Ginty, senzorni neurobiolog na Harvard Medical School u Bostonu u Massachusettsu, kaže da je "bilo teško navesti ljude da rade na takvim istraživanjima jer je nekim ljudima teško govoriti o tome".

"No meni nije, jer je biologija tako zanimljiva", dodao je za Nature News. Istraživanja ovih neurona također su bila gotovo nemoguća sve dok se u posljednjih 20 godina nisu pojavile napredne molekularne tehnike potrebne za to.

Dobre vibracije

Posebno zanimljiv rezultat nove studije je nalaz da se senzorne stanice klitorisa i penisa aktiviraju na specifičnim frekvencijama.

U novoj studiji Ginty i njegovi suradnici aktivirali su Krauseova tjelešca kod mužjaka i kod ženki miševa koristeći različite mehaničke i električne podražaje. Rezultati su pokazali da su se neuroni najbolje aktivirali na niskofrekventnim vibracijama u rasponu od 40 do 80 herca.

Ginty napominje da se ove frekvencije općenito koriste u mnogim seksualnim igračkama jer su proizvođači očito shvatili da je to najbolji način za stimulaciju Krauseovih tjelešaca već i prije nego što su objavljeni bilo kakvi službeni eksperimenti na tu temu.

Veća koncentracija tjelešaca u klitorisu

Tim je u istraživanju među ostalim otkrio da genitalije muških i ženskih miševa sadrže približno isti broj tjelešaca, koja se prostiru prostorno kako organi rastu tijekom razvoja životinja. No, tjelešca su na klitorisu 15 puta koncentriranija nego na penisu, jer je klitoris manji (na naslovnoj slici gore).

Ginty kaže da je klitoris gotovo u cijelosti sazdan od Krauseovih tjelešaca te da je "svako od njih detektor vibracija". Ovaj nalaz predstavlja mogući odgovor na pitanje zašto je taj ženski spolni organ tako osjetljiv. Kako bi otkrili koju ulogu tjelešca igraju u seksu, znanstvenici su genetski modificirali miševe tako da neuroni tjelešaca reagiraju na bljesak svjetla.

Pokazalo se da je ova aktivacija uzrokovala erekcije kod mužjaka i vaginalne kontrakcije kod ženki čak i kod anesteziranih miševa. Miševi koji su bili genetski modificirani da nemaju Krauseova tjelešca nisu se mogli normalno pariti, što sugerira da su te strukture nužne za seks.

Moguća veza s menstrualnim ciklusom

Iako se većina osjetilnih neurona razvija prije rođenja, istraživači su otkrili da se Krauseova tjelešca ne razvijaju u potpunosti sve dok miševi nisu stari oko 4 do 6 tjedana, što znači neposredno prije nego što životinje dosegnu spolnu zrelost.

Ginty kaže da tim trenutno proučava utječu li hormoni u estrusnom ciklusu ženki miševa (kod primata i ljudi sličan ciklus naziva se menstrualnim) na funkciju tjelešaca, kao i kako se ti kasno razvijeni neuronski sustavi povezuju s postojećim živčanim sustavom tijela.

Tim je do sada otkrio da se tjelešca povezuju s određenim osjetilnim područjem leđne moždine. Stimulacija tog područja uzrokovala je erekcije i kontrakcije u genitalijama, čak i ako je veza leđne moždine s mozgom bila prekinuta, što sugerira da su seksualni refleksi automatski.

Seksualno liječenje

Znanstvenici se nadaju da će daljnja istraživanja tih živčanih stanica na kraju dovesti do tretmana za stanja kao što su erektilna disfunkcija i vaginalna bol.

Ginty i njegovi suradnici u novim studijama planiraju istražiti neke druge aspekte Krauseovih tjelešaca, kao što je pitanje uzrokuju li neuroni osjećaj ugode u mozgu i zadržavaju li svoju osjetljivost kako životinje stare. "Svako novo otkriće vodi do novih uvida jer postoji toliko toga što ne znamo o tome", poručio je Ginty.

***

Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.

Objavljuje Index VijestiSubota, 5. studenoga 2022.

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.