ISTRAŽIVANJE se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva dana rujna pokazuje da je slučaj s prodajom tvrtke Romih i povezivanje guvernera Rohatinskog s Agrokorom samo djelomično utjecalo na smanjenje pozitivne percepcije te povećanje negativne guvernera Rohatinskog.
Naime, Rohatinski je i dalje druga najpozitivnija osoba u zemlji s izborom od 9 posto (u odnosu na 10,7 posto prije mjesec dana). S druge strane porastao je njegov negativni doživljaj i to s prošlomjesečnih 0,4 posto na ovomjesečnih 1,1.
Vladajuća koalicija pala za oko pola posto
Lijeva koalicija bilježi izbor od 37 posto (prema prošlomjesečnih 37,4 posto), a sada vladajuća koalicija 24,6 posto (zbroj koju dobiva lista HDZ-DC 20,2 posto i HSS samostalno dobiva 4,4 posto) - prema prošlomjesečnih 25 posto. Preferencije koalicijskih i samostalnih izbornih lista pokazuju kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže mu se približila lista Hrvatskih laburista (4,9 posto), HSS-a (4,4 posto), HSP-a (3,6 posto) i HSLS (3,2 posto). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska - jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2 posto. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (19,7 posto).
U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 27,4 posto građana/ki Hrvatske (prema kolovoških 28,1 posto). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 20,4 posto (20,1 posto prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad SDP-a (SDP za 3,8 postotnih poena a HDZ za 2,2 postotaka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3 posto iz siječnja na sadašnjih 20 posto. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6 posto (prema 5,3 posto prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,9 posto (a početkom godine svega 1,7 posto). HSS je na 4,5 posto (prošli mjesec 4,4 posto). Naredne su se tri stranke "zgusnule" u manje od pola postotka (HSU 3,3 posto; HSLS 3,1 posto; HSP 2,8 posto;). HDSSB je početkom rujna zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2 posto), dok je IDS s 1 posto na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.
Josipović i dalje najpozitivniji političar
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 44,6 posto (prošli mjesec 43,3 posto) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političara nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 9 posto građana/ki, dok mu se približavaju lideri dvije vodeće stranke u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 7,6 posto (u kolovozu 6,6 posto), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2 posto (5,4 posto u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4 posto), Vesna Pusić (3,3 posto), Ruža Tomašić (1 posto), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9 posto), te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5 posto). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85 posto građana/ki, a negativan za 8 posto (ukupno pozitivan doživljaj 76,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 32,4 posto građana/ki (prema srpanjskih 31,6 posto), dok je za njih 55,6 posto negativna (prema 55 posto iz kolovoza).
Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju negativna za 23,3 postotnih poena (isto kao i prošli mjesec). Zoran Milanović je pozitivan za 40,1 posto ispitanika/ca (prema 40,2 posto iz kolovoza), a negativan za 44,6 posto (prema 41,8 posto iz kolovoza). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju negativan za 4,5 postotnih poena (prije mjesec dana 1,6 postotnih poena).
Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje "vrlo uvjerljiv" i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od odlaska s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 29,1 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 28,8 posto). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,9 posto (prema 17,5 posto), dok su na četvrtom mjestu "svi političari" koji su izbor 11 posto ispitanika/ca. Slijede čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović i Vladimir Šeks s izborom od 9,6 posto. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,4 posto), Radimir Čačić (1,5 posto), Stjepan Mesić (2,2 posto), Darko Milinović (1,7 posto) i po prvi put guverner Željko Rohatinski (1,5 posto).
Građane najviše zanima uspješna turistička sezona
Četiri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: uspješna turistička sezona (18,4 posto), rast tečaja švicarskog franka i dogovor Vlade i banaka o olakšanju otplate korisnicima stambenih kredita (17,5 posto), posjeta Angele Merkel Hrvatskoj (16,9 posto) i Uskokova optužnica protiv Sanadera za ratno profiterstvo (16,7 posto). Slijedi gospodarska kriza u zemlji (10,6 posto) i spor oko imanja Dajla (8,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rjeđi izbor za događaj mjeseca (plasman Dinama u Ligu prvaka, zatezanje odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora, kao i između Hrvatske i Srbije).
Vladi najviša ocjena od rujna prošle godine: 2,25
Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu za svoj rad među 21,5 posto građana/ki (prije mjesec dana 21,4 posto), dok je 61,2 posto ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,5 posto). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,25; doduše to je i najviša ocjena još od rujna prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,56. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,70; HDSSB 1,71; SDP 1,85; HNS 2,03).
Raste potpora Milanoviću za premijera
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dvije velike koalicije koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40,4 posto čelnik lijeve koalicije u rujanskom je istraživanju izbor u 40,6 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,7 posto (prije mjesec dana 27,1 posto). Da su oboje loši kandidati smatra 25,4 posto ispitanika/ca. Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.