HOĆE LI Romi u općini Orehovici u Međimurskoj županiji tražiti da ostvare pravo na dvojezičnost i na kojem će jeziku dvojezične ploče biti, pitanja su koja se nameću u toj općini budući da, prema popisu stanovništva, romska nacionalna manjina u ukupnom stanovništvu ima udio veći od 33 posto, čime je ostvarila pravo na dvojezičnost.
Kako je za Hinu objasnila pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, čeka se odgovor mjerodavnih ministarstava na koji način ostvariti pravo Roma na dvojezičnost u toj općini. Prema njezinim riječima, hrvatski zakoni su u određenoj mjeri nedorečeni te ostavljaju prostora da općina svojim statutom uredi uže područje na kojem se dvojezičnost može ostvariti.
"Zajedno s Općinom zatražili smo tumačenja nadležnih ministarstava da nam se pojasni na koji se način mora ostvariti ta dvojezičnost. Upit je poslan 18. listopada i rok za odgovor je do 30 dana", rekla je Odrčić Mikulić. Ono što bi moglo biti problem jest pitanje jezika na dvojezičnim pločama.
Romi u Hrvatskoj ne govore službenim romskim jezikom
Naime, službeni jezik Roma u svijetu je romani chib, ali većina Roma u Hrvatskoj ne govori tim jezikom, nego bajaškim, što je slučaj i s Romima u Orehovici.
"Kod bajaškog jezika problem je u tome što do ove godine nije postojala gramatika i standardizacija jezika, što postoji za romani chib jer je to službeni romski jezik prihvaćen u svijetu. Većina Roma u Hrvatskoj govori bajaški, koji je dijalekt starorumunjskog", objasnila je Odrčić Mikulić. Osim toga, Romi u Međimurju za neke riječi nemaju svoje nazive, nego se koriste hrvatskim riječima. Sve to, ocijenila je, otežava standardizaciju bajaškog jezika.
Rekla je i kako Romi iz Orehovice pružaju otpor jer ne žele prihvatiti romani chib kao svoj jezik, a s druge strane, pitanje je koliko ima smisla stavljati dvojezične ploče na dijalektu koji nije službeno prihvaćen.
"Čekamo uputu ministarstava i po njoj ćemo postupiti, no u konačnici zagovaramo želju i interes Roma u zajednici jer ima i slučajeva gdje je manjina odbila pravo na dvojezičnost jer hrvatski smatraju svojim jezikom", rekla je Odrčić Mikulić. Ako ministarstvo to odobri, zbor građana je mjesto gdje bi Romi mogli rekli što žele, dodala je, napominjući kako se "mogu očitovati i da to ne žele na svojem području i onda tu nema rasprave".
Za zbor građana zauzima se i načelnica orehovičke općine Dijana Novak, koja također postavlja pitanje na kojem će jeziku Romi u Orehovici ostvariti pravo na dvojezičnost. I ona ističe da romska nacionalna manjina u Hrvatskoj ne govori samo jedan jezik.
"Kako trenutačno ne postoje odgovarajuća zakonska rješenja, dolazimo do zaključka da se Bajašima nameće romani chib. U obzir bi trebalo uzeti i mišljenje samih Roma u Orehovici žele li uopće iskoristiti to pravo", izjavila je za Hinu Novak. Pozvala se na mogućnost koju predviđa Statut te općine da se sazove zbor građana na kojem bi sami građani, ponajprije pripadnici romske nacionalne manjine, izrekli svoje mišljenje.
Kajtazi za trojezične ploče
Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi zauzima se za trojezične ploče te ističe da takav primjer postoji u Izraelu.
"Nedavno sam bio u Izraelu i sve njihove ploče su trojezične. Imate hebrejski, engleski i arapski i ne vidim što je u tome loše", rekao je za Hinu Kajtazi, koji se požalio da je o svemu namjeravao razgovarati s načelnicom općine Novak, ali se još nisu sastali.
"Saznajte što kaže načelnica općine, koja nema vremena. Pozvao sam je da zajedno razgovaramo, prošlo je mjesec dana. Očito njima to nije toliko bitno", ocijenio je Kajtazi, ističući da je to pitanje bitno za Rome, ali oni u samoj orehovičkoj općini toga nisu svjesni.
"Mislim da su dvojezične ili trojezične ploče dobar uvod za poboljšanje položaja i pripadnika romske zajednice i brisanje predrasuda prema Romima. Moji suradnici i ja sve vrijeme radimo jako puno na tome i mislim da se unatrag 12 godina to vidi. Do tada su Romi bili nevidljivi. Sad je sasvim drugačija situacija", izjavio je Kajtazi.
Posavec: Postavljanje dvojezičnih ploča ide u korist određenim političkim strukturama
"Po mojem mišljenju, pravo je pitanje kako će ta eventualna dvojezičnost pridonijeti boljem suživotu, hoće li dvojezične ploče povećati zaposlenost Roma, hoće li im pomoći za postizanje boljih rezultata u obrazovanju i hoće li ubrzati proces integracije", upitao je Posavec i odgovorio - neće.
Pitanje postavljanja dvojezičnih ploča u orehovičkoj općini, po njegovu mišljenju, jest "tjeranje nečega" što zapravo ne služi na korist zajednici i za što ni sami Romi iz Orehovice ne pokazuju interes, nego ide u korist određenim političkim strukturama.
"Mi ćemo postupati po zakonima, ali ćemo isto tako i ukazivati na javne politike koje ne pridonose kvalitetnom suživotu, već stvaraju još veći jaz između manjinske i većinske zajednice", zaključio je župan Posavec.