U OPKOLJENOM Bahmutu u istočnoj Ukrajini su volonteri koji skupljaju mrtve civile te tako riskiraju da i sami postanu žrtve. "Gdje? Gdje?" pita kanadski vozač Daniel Wilk u nejasnom videu snimljenom nedavno u gradu, piše The Guardian.
Wilk brzo nastavlja, napetost situacije je vidljiva u njegovim pokretima dok ga upućuju prema ogradi. Potom se kreće nesigurnim putem kroz snijeg dok drugi glas više puta viče: "Ne, ne."
Pakao
Kada Wilk dođe do njih, tijela su prepolovljena eksplozijom koja im je oduzela živote i još uvijek leže tamo gdje su pala tri dana ranije. Brzo ih skupljaju u plahtu kako bi ih uklonili.
Ljudi koji su prošli tjedan uspjeli doći do Bahmuta koriste istu riječ za opis onoga što su doživjeli - pakao.
Dok se plamen i dim iz gorućih zgrada dižu prema nebu, grad koji je gotovo potpuno okružen ruskim snagama posljednjih dana potresaju stalna pucnjava i eksplozije.
S obzirom na to da su ceste koje vode do grada pod stalnom vatrom s obje strane, uz snajperiste na ulicama, pristup gradu postaje sve opasniji za spasilačke ekipe. Pojavila su se nagađanja da će se ukrajinske snage morati povući.
"Nismo uspjeli doći do središta grada posljednjih dana", rekla je Olha Danilova, koja kao i Wilk radi za ukrajinsku nevladinu organizaciju Dobrij Ruh, koja je djelovala u Bahmutu svih sedam mjeseci ruskog napada.
"Najbliže što smo mogli prići bilo je 500 metara od centra grada. Vrlo je bučno. Sve se gađa minobacačima. Grad je nedostupan. Prošli put smo pokušavali evakuirati civile s rijeke. Nismo se mogli ni približiti", kaže Olha i nastavlja:
"Glavna cesta kojom smo se vozili stalno se granatira. A 27. veljače je bio najgori dan. To je bio pakleni dan. Bio je to najteži dan koji smo imali otkad radimo ovdje. Bio je to vatreni zid. Dva vatrena zida. Dolazilo je sa svih strana, avijacija je napadala."
"Bilo je jako teško. Ako pokušaš ići glavnom cestom, netko će te pokušati ubiti. Na ulicama su snajperisti koji pucaju na civile. Nije ih briga. To je potpuni pokolj. Bio sam po cijelom gradu. Još uvijek postoje neki dijelovi koji izgledaju gotovo normalno za grad u Donbasu. Ostatak je potpuno devastiran. Zadnji put kad sam se dovezao izbrojao sam šest oblačića dima. Vatre su posvuda", dodao je Wilk.
U tjednu u kojem je situacija za branitelje Bahmuta postala gotovo neizdrživa, iskazi Danilove i Wilka, kao i drugih civilnih dobrovoljaca koji su razgovarali za The Guardian, daju živopisnu sliku grada za koji se mnogi plaše da bi uskoro mogao pasti u ruke Rusa.
Tmurno raspoloženje uvuklo se i u novosti na društvenim mrežama čak i nekih nepokolebljivih branitelja grada poput Magyara, zapovjednika jedinice bespilotnih letjelica proslavljenog zbog svojih napora.
"Sve što trebate znati je da 1. ožujka Bahmut još uvijek stoji", rekao je Magyar ravnodušnog i iscrpljenog izraza lica. "Cijena držanja grada je izuzetna. I sve ga je teže i teže zadržati", dodao je, spominjući ruske napore da presjeku posljednje linije opskrbe grada.
Posljednjih dana, unatoč izvješćima o pristizanju ukrajinskih pojačanja u to područje, branitelji su teškom mukom odbijali rusko napredovanje sjeverno i južno od grada.
Ukrajinci govore o strateškom povlačenju
S opskrbnim cestama pod teškom vatrom ruskog topništva, uključujući fosforno streljivo i protutenkovske navođene projektile, polagano okruženje koje je koštalo života tisuće ruskih vojnika guši posljednji pristup gradu.
"Naša vojska će odvagnuti sve opcije. Dosad je držala grad, ali ako bude potrebno, strateški će se povući. Nećemo žrtvovati sve svoje ljude uzalud", rekao je početkom ovog tjedna Aleksandar Rodnjanski, ekonomski savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.
I ukrajinske snage same priznaju da postaje sve teže zadržati kontrolu nad gradom jer su pristupne ceste pod pritiskom ruske vojske, koje napreduju sa sjevera, ali i s juga.
"Situacija u Bahmutu je jako teška. Puno je gore nego što se službeno govori. U svim smjerovima, a naročito u sjevernom, gdje su Rusi ostvarili velik napredak između Berkivke i Jahidne (dva sela koja su nedavno pala, op.a.)", rekao je za CNN jedan ukrajinski vojnik pod uvjetom anonimnosti.
Bitka za Bahmut se možda bliži kraju
Bitka koja je postala utjelovljenje odlučnosti Ukrajine, dok se branitelji grada odupiru nemilosrdnom granatiranju, a ruske trupe trpe velike gubitke, možda se bliži kraju.
Iako analitičari vjeruju da bi pad Bahmuta bio udarac za Ukrajinu i propagandna pobjeda za Kremlj, njegovo zauzimanje pružilo bi tek malu stratešku prednost Rusiji.
Rodnjanski je primijetio da Rusija koristi najbolje trupe Wagnerove skupine kako bi pokušala opkoliti grad. Privatnu vojnu kompaniju poznatu po brutalnim taktikama vodi Jevgenij Prigožin, milijunaš s dugogodišnjim vezama s Vladimirom Putinom.
Prigožin je u srijedu rekao da nije vidio znakove ukrajinskog povlačenja i da je Kijev zapravo ojačao svoje pozicije: "Ukrajinska vojska raspoređuje dodatne trupe i čini sve što može kako bi zadržala kontrolu nad gradom. Deseci tisuća ukrajinskih vojnika pružaju žestok otpor, a borbe su iz dana u dan sve krvavije."
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar rekla je početkom ovog tjedna da su pojačanja poslana u Bahmut.
Oleh Ždanov, ukrajinski vojni analitičar, rekao je da su pojačanja možda poslana kako bi se dobilo na vremenu za jačanje ukrajinskih vatrenih linija na brdu u Časiv Jaru, oko 15 km zapadno od Bahmuta.
Rekao je da eventualno povlačenje ukrajinskih snaga iz Bahmuta ni na koji način neće utjecati na tijek rata zbog vatrenih položaja u Časiv Jaru.
Prigožin objavio snimku
U kontekstu konstantnog napredovanja vagnerovaca može se tumačiti i snimka koju je jutros objavio šef Wagnera Jevgenij Prigožin. On je kazao kako je snimka nastala u centru Bahmuta.
"Dečki se zafrkavaju, snimaju kućni video. Snimka je nastala u Bahmutu ovo jutro, praktički u centru grada", napisao je uz snimku na kojoj skupina naoružanih ljudi maše zastavom dok su oko njih ruševine. Autentičnost nije potvrđena, ali po svemu što se zna, mogao bi biti Bahmut.
Na snimci jedan od vojnika maše zastavom Wagnera, a trojica vojnika sviraju na instrumentima, aludirajući na neformalni nadimak skupine - glazbenici.
Priroda - mogući saveznik Ukrajine
(Ne)očekivani saveznik Ukrajine mogla bi postati priroda. Kako piše Telegraph, velika ruska ofenziva već je prilično zaglibila u blatu zbog proljetnog otopljenja "rasputice" koja je ove godine rano stigla u Ukrajinu.
Nekoć zaleđena bojna polja i snijegom prekrivene šume pretvorile su se u neprohodne močvare gustog mulja kao posljedica naglog zatopljenja, piše The Telegraph.
Baš oko Bahmuta ceste su pretvorene u rijeke i pažljivo iskopane rovove sada pune blata do koljena. Ovakvi uvjeti, noćna mora za većinu, vjerojatno će pogodovati ukrajinskim vojnicima.
Istodobno su ruske snage, koje se u svom napredovanju oslanjaju na brzo kretanje, već su zapele u blatu.
"Obje strane ostaju na svojim pozicijama jer proljeće donosi blato. Dakle, nemoguće je ići naprijed", rekao je Mikola, zapovjednik baterije raketnih bacača na frontu.
Proljetno otopljavanje, koje je u prošlosti uništavalo planove raznih vojski da napadnu cijelu Ukrajinu, možda je Kijevu ponudilo mjesec dana da učvrsti svoju poziciju oko grada.
Rasputica zaustavila i Hitlera
Blatna sezona - poznata u Rusiji kao "rasputica" - usporila je napredovanje Hitlerovih oklopnih jedinica prema Moskvi 1941. godine i često joj se pripisuju zasluge za spašavanje sovjetske prijestolnice od njemačke okupacije.
"Rano proljeće i nepovoljni teren otežat će ruske napade, osobito pješačke, jer će ih gusto blato usporiti", rekao je Hamish de Bretton-Gordon, bivši zapovjednik 1. tenkovske pukovnije britanske vojske.
To će posebno ometati ruske napade u Bahmutu. Moskovske su snage pribjegle napadima ljudskim valovima na grad, šaljući trupe, često zatvorenike koje je regrutirao Wagner ili nesretne novake, kroz blato i ničiju zemlju prema ukrajinskim rovovima.
"Napad kroz blato u Bahmutu vjerojatno će dovesti do novih pokolja Rusa", dodao je De Bretton-Gordon za The Telegraph.
I drugdje na frontu očekuje se da će ruska oklopna vozila doživjeti sličnu sudbinu kada se suoče s blatom. Iako se više ne proizvode kao njemački panzeri s uskim gusjenicama od prije 80 godina, moskovska flota tenkova posebno je osjetljiva na močvarne uvjete zbog svoje male udaljenosti od tla.
Prije više od godinu dana američki obavještajci izvijestili su da je Vladimir Putin čak odgodio svoje početne planove invazije čekajući da se tlo smrzne.
Uvođenje tenkova zapadne proizvodnje, konstruiranih mnogo više iznad zemlje, što znači da je manje izgledno da će zapeti, moglo bi Ukrajini dati prednost.
Prilika za ukrajinski protunapad
Promjena vremena također ostavlja kijevskim snagama niz drugih prilika za pobjedu u ratu protiv Rusa. Čistije nebo moglo bi omogućiti Moskvi da iskoristi svoju zračnu nadmoć, ali će je također učiniti ranjivijom na sve veće napade ukrajinske protuzračne obrane.
Blato bi se trebalo osušiti i otvrdnuti kad Leopardi njemačke proizvodnje i britanski Challengeri stignu na front krajem ožujka.
Uz brojna borbena vozila pješaštva, donirana od zapadnih saveznika, Ukrajina će moći pokrenuti kopnenu ofenzivu poput Blitzkriega.
Sustavi za noćno promatranje omogućit će Kijevu noćne napade, što je još jedna prednost nad njihovim ruskim neprijateljem.
"Vjerojatno je da će ukrajinski oklopni udari nastojati zaobići ruske položaje i doći im iza leđa. Slabo obučene ruske trupe mogu se nositi samo s frontalnim napadima koje će Ukrajinci izbjegavati", zaključio je De Bretton-Gordon.