Foto: Hina
RUSKI veleposlanik u NATO-u Aleksandar Gruško optužio je taj savez da traži sukobe s Rusijom i upozorio da će Moskva uzvratiti protumjerama, prenose ruske novine Kommersant.
"NATO mora shvatiti da će, iz vojne perspektive, sve njihove mjere imati kontraproduktivan efekt. Svakoj razumnoj osobi je jasno da nećemo vojno odgovoriti", istaknuo je Gruško u razgovoru za list.
Rusija na širenje NATO-a prema istoku dugo gleda kao na prijetnju njezinoj nacionalnoj sigurnosti.
NATO će u petak u Varšavi održati veliki summit i raspravljati o slanju dodatnih vojnika u članice koje graniče s Rusijom, kao i o postavljanju raketnog sustava u istočnoj Europi i jačanju vojne mornarice u Crnom moru.
"Koraci koje savez preuzima prema istoku samo pogoršavaju situaciju", rekao je Gruško ističući da je Rusija "posebno zabrinuta zbog prisutnosti u Crnom moru država koje nisu u regiji, poglavito SAD-a".
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je najavio da će Rusija razmjestiti dodatnih 10 tisuća vojnika na zapadu zemlje zbog tamošnje nestabilne situacije.
To je odgovor na najavu Saveza da će u tri baltičke zemlje i Poljskoj razmjestiti četiri "osnažene" bojne kao odgovor na djelovanje Rusije u Ukrajini.
Razmještanje snaga jedna je u nizu mjera koje je NATO poduzeo od početka izbijanja ukrajinske krize u proljeće 2014. kako bi pojačao mogućnost reakcije savezničkih vojski i dao potporu članicama Saveza koje dijele granicu s Rusijom.
Istočne članice NATO-a zatražile su od saveznika veću zaštitu nakon što je Rusija prije dvije godine okupirala i anektirala dio Ukrajine.
Šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a sastaju se 8. i 9. srpnja na summitu u Varšavi gdje će potvrditi razmještanje trupa i otkriti sve pojedinosti.
Američki državni tajnik obećao je u srijedu Gruziji da će joj SAD pomoći u jačanju vojske, nekoliko dana uoči summita koji će se baviti ruskom prijetnjom susjednim zemljama.
Kerry je tijekom prvog posjeta Gruziji na dužnosti državnog tajnika dao to obećanje dva dana prije početka sastanka na vrhu u Varšavi na kojem bi članice Saveza trebale objaviti akcijski plan odvraćanja Rusije od vojne agresije.
Gruzija i bivše sovjetske države poput Moldavije i Ukrajine sve su zabrinutije zbog mogućih ruskih namjera, nakon što je Moskva 2014. anektiraja ukrajinski poluotok Krim i prošle godine pokrenula zračne napade u Siriji.
Moskva tvrdi da su takvi strahovi neopravdani i utemeljeni na "proturuskoj histeriji".
Gruzija, premrežena strateškim plinskim i naftnim pravcima, 2008. je kratko ratovala s Rusijom. Moskva je potom priznala dvije odmetnute proruske regije, Južnu Osetiju i Abhaziju kao neovisne države, što velika većina drugih država nije učinila.