NA POVRATKU s puta u Peking francuski predsjednik Emmanuel Macron u avionu je dao intervju u kojem je ponovno oživio njegov stari san o jakoj i samostalnoj Europi.
Ovog puta povod je bio kinesko-američki sukob oko Tajvana. U pokušaju da objasni zašto je baš sada otišao u Peking i što je tom posjetom htio postići, Macron je novinarima pričao kako bi Europa trebala izgraditi vlastitu poziciju kao treći put između Kine i SAD-a. Želja predsjednika Macrona za jakom i samostalnom Europom sa znatno manjim utjecajem Washingtona poznata je već godinama.
Macronov san se rasplinuo nakon ruske invazije na Ukrajinu
Vrhunac te njegove politike neovisnosti trebao se zbiti u prvoj polovini prošle godine kad je Francuska predsjedala Europskom unijom. Za tu je prigodu Pariz napravio dokument Strateški kompas koji je članicama Europske unije trebao pružiti jasne političko-strateške smjernice daljnjeg razvoja u području obrane i sigurnosti Europske unije u sljedećih pet do deset godina.
Barem se tome nadao predsjednik Macron. Iako je Europsko vijeće, koje čine čelnici 27 država članica, 25. ožujka 2022. potvrdilo Strateški kompas kao službeni dokument EU, ruska agresija na Ukrajinu trajno ga je učinila besmislenim.
Tri baltičke države (Litva, Latvija i Estonija), Poljska, Norveška, a od prije nekoliko dana i Finska, vide osiguranje nacionalne sigurnosti i očuvanje opstojnosti isključivo unutar NATO saveza kojim dominiraju Sjedinjene Države. Stoga je svaki pokušaj slabljenja NATO-a njima neprihvatljiv.
I potpuno su upravu. SAD je Ukrajini do sada dao više od 40 milijardi dolara vojne pomoći. Francuska 650 milijuna dolara. Latvija je za pomoć Ukrajini prošle godine izdvojila 1.2% BDP-a, Estonija 1.1%, Litva 0.9%, a Poljska 0.6%. Francuska 0.07%.
Tražio da se više financira razvoj nuklearne tehnologije. I od toga se odustalo
Odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel predsjednik Macron vjerovao je da će postati glavni vođa Europske unije. No onda se dogodila ruska agresija na Ukrajinu, a Francuska je potpuno zakazala. Francuska vojna pomoć u Ukrajinu odlazi „na kapaljku” te se uglavnom sastoji od odavno zastarjelog oružja (izuzev samovoznih haubica Caesar). Koliko će tenkova Leclerc Pariz poslati Kijevu? Niti jedan.
Jer od 226 operativnih nisu mogli isporučiti ni 14 koliko je Velika Britanija isporučila Challengera 2. Čak se u jednom trenutku pričalo da će London dati 28 tenkova. No to bi ipak bilo previše jer britanska vojska ima samo 227 Challengera. Jedan više nego Francuzi Leclerca. Čak je i Finska, koja s Rusijom ima 1300 kilometara granice, odlučila Ukrajini dati šest Leoparda 2.
U spomenutom intervjuu predsjednik Macron je pozvao Europu da više financira razvoj nuklearne tehnologije koju je izjednačio s obnovljivom. S tim se ne slažu u Berlinu te će posljednje tri nuklearke Isar 2, Neckarwestheim 2 i Emsland ugasiti 15. travnja.
Njemačka semafor-koalicija (socijalisti, liberali i zeleni) najavljuje i obvezu gašenja termoelektrana na ugljen do 2030. godine. Istodobno, javnosti poručuju da elektroenergetska mreža neće patiti, niti će energetska sigurnost zemlje doći u pitanje. Kapaciteti ugašenih nuklearki će, kažu, biti nadomješteni proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, ali i elektranama pokretanima plinom. Otkud će taj plin dolaziti ne spominju.
Ni osovina Berlin - Pariz više nije tako čvrsta
Njemačka se „ohladila” od nuklearne energije onog trenutka kad je tamošnja industrija počela gubiti korak sa svjetskom konkurencijom. Siemens je 2011. godine objavio da se potpuno povlači iz razvoja nuklearne tehnologije svjestan da je konkurencija sve jača, a izgledi za profit sve slabiji.
S druge strane francuska nuklearna industrija nastavila se razvijati. Doduše, ponajviše zahvaljujući državnom investiranju u vojni program (gradnja nosača zrakoplova i podmornica na nuklearni pogon). Pa bi sad Pariz dio tog novca htio vratiti kroz gradnju novih nuklearnih elektrana.
Ruska agresija na Ukrajinu potpuno je ugasila želje predsjednika Macrona da na europskom „tronu” naslijedi kancelarku Merkel. Premalo europskih država u Francuskoj vidi pouzdanog političkog, sigurnosnog i ekonomskog partnera. Odlaskom Merkel i dolaskom novog kancelara Olafa Scholza ni „osovina” Berlin - Pariz više nije tako čvrsta.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala