RUSIJA, u kojoj je sloboda govora i prije rata bila mrtvo slovo na papiru, postala je još više cenzorski nastrojena otkad je pokrenula svoju brutalnu, ali zasad neuspješnu agresiju na Ukrajinu. Dobro je poznato da je svaka kritika, odnosno širenje "lažnih informacija o oružanim snagama" i o ratu koji vode u Ukrajini, kriminalizirana uz zakonom predviđene kazne i do 15 godina zatvora.
Oni rijetki preostali nezavisni mediji natjerani su, pod prijetnjom golemih kazni, da se presele u inozemstvo, ugase ili barem prestanu komentirati rat. I dok su ruski građani s televizije, iz novina i s kanala na Telegramu i drugih društvenih mreža bombardirani jednoglasnim uvjeravanjem da njihova vojska uvjerljivo pobjeđuje, jedan kritičar "specijalne vojne operacije" ostao je kao usamljeni glas neslaganja u ruskom javnom prostoru. Govori ono što se ostali ne usude.
"Rusija će se utopiti u ukrajinskom blatu"
Njegovo ime je Igor Strelkov, a njegova bogata i mračna biografija daje odgovor na pitanje zašto mu režim Vladimira Putina dozvoljava kritiziranje rata koje je za ostale stavljeno izvan zakona. No za početak, što točno Strelkov govori o ratu u Ukrajini?
"Operacija je zapela na svim frontama", rekao je, primjerice, još prošlog mjeseca u jednom intervjuu, tvrdeći da se invazija temeljila na pogrešnoj procjeni da se ukrajinska vojska neće boriti ili da će prebjeći.
Ako Rusija ne bude u stanju pobijediti, "jednostavno će se utopiti u ukrajinskom blatu", upozorio je.
"Da operacija nije bila planirana, postalo je očito otprilike petog dana. Šestog dana dobio sam mnogo informacija i shvatio sam da su moji instinkti potpuno ispravni. Operacija očito ne ide po planu jer je plan bio pun kontradikcija", rekao je u jednom intervjuu u ožujku, prenosi Politico.
"Ukrajinska vojska bit će neugodno iznenađenje za rusku vojsku. Ruska vojska je u izuzetno nepovoljnom položaju na ogromnoj fronti dugoj 3000 kilometara... Osim vojnih neuspjeha, rusko vodstvo pokazalo je svoje neuspjehe u vanjskoj politici i ekonomskoj politici", izjavio je u još jednom intervjuu istog mjeseca.
"Moskvi nedostaju brojevi, vatrena moć i zračna potpora"
"Moramo se zapitati jamči li superiornost oružanih snaga Ruske Federacije u zrakoplovstvu i teškom naoružanju pobjedu nad neprijateljem, za kojeg su očigledni naši ofenzivni planovi, koji je spreman za obranu i ima visok moral? Moj odgovor je - NE, nema garancije", napisao je pak u nedavnoj objavi na Telegramu, obrazlažući svoj već ranije izraženi pesimizam oko ruskih izgleda u nastavku rata.
U nastavku je iznio razloge za takvo mišljenje: dobro opremljene i brojne ukrajinske protuzračne snage, izviđanje terena za potrebe topničkih napada, dobro opremljene i obučene topničke snage, golemu količinu protutenkovskog naoružanja u redovima pješaštva te nedostatak ozbiljne brojčane prednosti ruskih snaga za zauzimanje gradova, među ostalim.
"Moskvi nedostaju brojevi, vatrena moć i zračna potpora da održi brzo napredovanje. A njezine trupe će vjerojatno prestići svoje linije opskrbe i završiti u zasjedi ukrajinskih branitelja", navodi dalje Strelkov te zaključuje: "Bez barem djelomične mobilizacije u Ruskoj Federaciji bit će nemoguće i vrlo opasno pokrenuti duboku stratešku ofenzivu na takozvanu 'Ukrajinu'. Moramo se pripremiti za dug i težak rat koji će zahtijevati sve ljudske resurse."
Naravno, njegovo nazivanje Ukrajine "takozvanom" jasno daje do znanja njegov stav o toj suverenoj zemlji. On se potpuno slaže s Putinovim planom osvajanja i dokidanja ukrajinske državnosti, samo se boji da ruska vojska nije u stanju ostvariti taj imperijalistički cilj.
"Ukrajinsko vojno zapovjedništvo djeluje za red veličine kompetentnije od ruskog"
>> Ruski analitičar objasnio zašto ruska vojska gubi rat u Ukrajini
"Nažalost, vidim da ukrajinsko vojno zapovjedništvo djeluje za red veličine kompetentnije od ruskog", dodao je znakovito u još jednom intervjuu, tumačeći zašto ruske snage nisu imale izbora nego se povući iz kijevske i černihivske regije na sjeveru Ukrajine krajem prošlog mjeseca i tako odustati od osvajanja glavnog grada.
Strelkov, dakle, ne kritizira samu invaziju kao nemoralnu ili nezakonitu, već smatra da je vojni i politički vrh vode loše i zbog toga gube rat. I ne ustručava se to reći.
Strelkov: Pola Putinove pratnje su kukavički dupelisci i retardi, pola izdajice
A u videoporuci koju je objavio na Telegramu prošlog tjedna zaista se nije ustručavao: "Ništa dobroga ne može proizići iz ove vojne kampanje jer kadroviranje odlučuje sve. Polovicu Putinove pratnje čine kukavički dupelisci i retardi, a druga su polovica ljudi koji će ga izdati u bilo kojem trenutku. S takvom pratnjom ne može se dobiti rat."
"Čak ni Staljin ne bi mogao pobijediti u ratu s takvom pratnjom, vjerojatno bi odmah dao streljati tri četvrtine", dodao je i optužio za neuspjeh diplomaciju na čelu sa Sergejem Lavrovom, FSB i ministarstvo obrane, "koje je savršeno sposobno organizirati parade, ali vojnici nisu sposobni za borbu".
"Ako ne bude smjena, onda imam vrlo mračan pogled na to kako će ovaj rat završiti. Da ne govorim da na nivou države, na nivou vrhovnog zapovjednika, vidim neuspjeh", zaključio je Strelkov, očito aludirajući na samog Putina.
Doduše, emisiji u kojoj je sudjelovao s umirovljenim ruskim pukovnikom Vladimirom Kvačkovom ponudio je nešto drukčije objašnjenje ruske vojne nemoći - to što su, po njegovom viđenju, glavnina vojnika na ruskoj strani "Židovi i Čečeni".
Ratovao u Bosni, Čečeniji i Ukrajini, optužuju ga za ratne zločine
Ovaj 51-godišnji Rus, deklarirani ruski nacionalist, bio je agent ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) od 1996. do 2013., navodno u protuterorističkoj jedinici. Budući da je FSB svojevrsni militarizirani (odnosno još više militarizirani) ekvivalent američke CIA-e, Strelkov se u tom razdoblju, prema pisanju Moscow Timesa, borio u Drugom čečenskom ratu. Prema navodima ruske nevladine organizacije za ljudska prava Memorijal, tamo je sudjelovao u otmici i ubojstvu više čečenskih civila.
Sam je pak u e-mailovima koji su naknadno objavljeni pisao da je prije toga sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini kao jedan od nekoliko stotina ruskih dobrovoljaca koji su se borili na strani bosanskih Srba. Bosanski portal Klix čak ga je 2014. optužio za sudjelovanje u pokolju i etničkom čišćenju Bošnjaka u Višegradu 1992., a objavio je i fotografiju na kojoj navodno pozira usred Višegrada, s puškom i u odori.
FSB je, naravno, nasljednik notornog sovjetskog KGB-a, a s ostatkom sigurnosno-obavještajnog aparata funkcionira kao glavni nosivi stup ruskog režima, moćniji i od same vojske. Vrh vlasti u Kremlju pun je takozvanih "silovika", ljudi koji su u politiku došli upravo iz tog aparata. I sam Putin je, podsjetimo, stasao u KGB-u i nakratko preuzeo čelo FSB-a 1998., prije nego što je postao predsjednik Rusije 2000.
Došao s 50 ljudi u Ukrajinu i organizirao odcjepljenje Krima
Strelkov je, međutim, postao slavan - odnosno zloglasan - kad je 2014. godine na specijalnom zadatku došao u Ukrajinu, u vrijeme revolucije poznate kao Euromajdan, u kojoj je na kraju svrgnut proruski nastrojeni predsjednik države Viktor Janukovič.
Strelkov je, kako piše Leonid Beršidski za Bloomberg, stigao u Ukrajinu s još 50 ljudi (navodno pripadnika ruskog Specnaza), spremnih za "hibridni rat", i praktički sam uvukao Rusiju u sukob na strani proruskih separatista. Njegov paravojni odred navodno je financirao ruski oligarh Konstantin Malofejev, ali nije potpuno jasno od koga je primao naredbe - ako ih je uopće primao.
Prvo je krajem veljače otišao na Krim i tamo organizirao i obučavao separatističke "samoobrambene snage" u sklopu pobune protiv novih prozapadnih vlasti u Kijevu, predstavljajući se kao "emisar Kremlja".
Kako je sam naknadno ispričao u intervjuu 2015., sudjelovao je i u organiziranju ilegalnog referenduma o odcjepljenju i ujedinjenju Krima s Rusijom, priznajući da je sam morao prisiliti parlamentarne zastupnike da glasaju za odcjepljenje, a policiju i vojsku na poluotoku da ga provedu.
Drugim riječima, referendum je bio igrokaz za provedbu imperijalističkih ambicija Moskve nakon što joj je Kijev okrenuo leđa. Naravno, od toga ne bi bilo ništa da Putin nije poslao ruske vojnike bez oznaka (zbog čega su dobili nadimak "mali zeleni ljudi") iz mornaričke baze u Sevastopolju da okupiraju poluotok.
S Krima se prebacio na Donbas, postao "ministar obrane" separatista
Kad je obavio zadaću na Krimu, u travnju je produžio u Donbas na istoku zemlje, gdje je s grupom svojih militanata na prepad zauzeo zgrade gradskih vlasti, policije i Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u Slovjansku, gradu u oblasti Donjeck. Nakon što je preuzeo vlast u Slovjansku, uveo je staljinističku diktaturu u tom ukrajinskom gradu. Četvoricu stanovnika je, po vlastitom priznanju, dao streljati, piše Radio Free Europe/Radio Liberty.
U samoproglašenoj i međunarodno nepriznatoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), koja je tih dana uspostavljena, Strelkov se proglasio ministrom obrane i vodio separatističke snage u pokušaju zauzimanja čitave Donjecke oblasti, inače suverenog teritorija Ukrajine.
Kad se ukrajinska vojska, tada neusporedivo slabija nego danas, pregrupirala i pokrenula protuofenzivu protiv separatista, Strelkov se sa svojim snagama povukao i utvrdio u samom gradu Donjecku, tražeći da mu Rusija pošalje teško naoružanje za rat. Putin je na kraju - nevoljko, piše Beršidski - poslao rusku vojsku preko granice u borbu s ukrajinskom, svo vrijeme poričući da ruski vojnici sudjeluju u tom formalno građanskom ratu.
Njegovi militanti oborili putnički avion iz Nizozemske, poginulo 298 ljudi
No Strelkov, odnosno Girkin, nije dugo ostao na funkciji vojnog zapovjednika u Donbasu. Smijenjen je već u kolovozu 2014., po jednom tumačenju zato što je bio previše militantan i ambiciozan u svojim planovima za komadanje Ukrajine i uspostavu "Novorosije" na njenom teritoriju. Putin, barem tada, nije bio spreman na otvoreni rat s Kijevom i okupaciju većeg dijela ili čitave Ukrajine.
Po drugoj interpretaciji, međutim, Girkin je smijenjen zbog incidenta, odnosno ratnog zločina koji su ruski separatisti počinili rušenjem putničkog aviona avioprijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur, dok je letio iznad Donbasa. Od 298 putnika i članova posade, čak 193 su bili nizozemski državljani.
Sudi mu se u odsutnosti u Haagu
Nizozemsko tužiteljstvo optužilo je upravo Girkina za ovaj jezivi zločin - uz još dvojicu dužnosnika DNR-a, također ruskih državljana, te zapovjednika separatističke postrojbe koja je oborila avion protuzračnim sustavom BUK, dopremljenim iz Rusije. Suđenje u odsutnosti još uvijek traje, a Rusija je, naravno, odbila izručiti optužene.
Kad ga je reporter BBC-ja 2020. nazvao i pitao zašto nije otišao na sud u Haagu braniti se od optužbi, Strelkov je iz Moskve odgovorio da je on vojnik i da ne priznaje nadležnost nizozemskog građanskog suda za taj zločin te da proruski pobunjenici nisu ti koji su ga počinili. Ipak, iste je godine za britanski Times rekao da kao "zapovjednik pobunjenika i sudionik u sukobu" osjeća "moralnu odgovornost" za smrt 298 ljudi iz srušenog aviona. Što god to značilo.
"Ipak sam ja pritisnuo okidač rata. Da naš odred nije prešao granicu, na kraju bi sve bilo gotovo kao u Harkivu ili Odesi. Praktički, zamašnjak rata koji do sada traje pokrenuo je naš odred. I snosim osobnu odgovornost za ono što se tamo događa", opisao je Strelkov svoju sudbonosnu ulogu u Ukrajini za ruske novine Zavtra u studenom 2014.
Osam godina nakon te prve epizode rata Strelkovu se očito ne sviđa kako se ova posljednja, daleko krvavija, epizoda odigrava. No njegov nacionalizam i zasluge u ruskim ratnim pohodima očito su mu štit od cenzure režima koji ne podnosi kritiku. Barem zasad.