On je kao kriterije za zabranu američke vojne pomoći zemljama naveo da zemlja treba biti primatelj američke vojne pomoći, da je stranka Međunarodng kaznenog suda, da nije izuzeta od zabrane kao članica NATO-a ili američki saveznik niti je potpisala sporazum članak 98. o neizručivanju Amerikanaca ICC-u. Tih 35 zemalja zadovoljava te kriterije.
Prema Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA) 1. srpnja je rok da Sjedinjene Države zabrane vojnu pomoć zemljama strankama ICC-a.
Američki predsjednik George W. Bush je odlučio u utorak da 22 zemlje izuzme od zabrane.
Boucher je rekao da je predsjednik Bush poslao svoju odluku u američki Kongres u kojoj su navedene zemlje koje će dobiti izuzeće od suspenzije američke vojne pomoći kao i zemlje koje će izgubiti vojnu pomoć.
On je rekao kako će popis zemalja objaviti kada ga dobije Kongres.
Hrvatska zadovoljava sva četiri kriterija Sjedinjenih Država za ukidanje vojne pomoći. Hrvatska je potpisnica sporazuma o ICC-u, primatelj američke vojne pomoći, nije članica NATO-a i ne želi potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u.
Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao je u utorak za Hinu kako će Hrvatska u pravnom smislu izgubiti američku vojnu pomoć, ali da do siječnja iduće godine u stvari ne gubi ništa.
Šimonović, koji je vodio hrvatsko izaslanstvo na pregovorima o ICC-u sa SAD-om, rekao je da je od ukupne američke vojne pomoći Hrvatskoj od 19 milijuna dolara 6 miliuna za ovu godinu već potrošeno, a da se preostalih 13 milijuna odnosi na "sredstva odobrena za ranija razdoblja, koja iz raznih razloga nisu iskorištena". On je kazao kako će se ta sredstva moći koristiti budući je SAD najavio da se zakon o ukidanju pomoći neće koristiti retroaktivno.
Boucher je kazao novinarima kako će SAD nastaviti nastojati da zemlje potpišu bilateralne sporazume sa SAD-om o neizručenju američkih državljana ICC-u.
On je rekao da će vrijednost američke zabrane pružanja vojne pomoći zemljama u 2003. iznositi 47 milijuna dolara koji još nisu dodijeljeni kao i 613.000 dolara za pomoć u vojnom obrazovanju i obuci.
Među zemljama koje predsjednik Bush nije obuhvatio odlukom o izuzeću su i Kolumbija, kao i šest istočnoeuropskih zemalja koje će iduće godine postati članice NATO-a, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Slovenija.
Kolumbija, čija vlada se bori protiv ljevičarskih gerilaca i trgovaca drogom, s 98 milijuna dolara ove godine je jedan od najvećih primatelja američke vojne pomoći. Samo još 5 milijuna dolara za ovu godinu nije iskorišteno i bit će zamrznuto.
Posljedice po šest zemalja budućih članica NATO-a će biti minimalne i odnse se samo na ovu godinu.
Na pitanje hoće li ovih šest zemalja automatski biti izuzete od ukidanja vojne pomoći nakon što postanu članice NATO-a iduće godine Boucher je odgovorio da hoće.
Među zemljama koje su kvalificirane za gubitak američke vojne pomoći su i Srbija i Crna Gora, Brazil i Južna Afrika.
Američka zabrana vojne pomoći predviđena Zakonom o zaštiti pripadnika oružanih snaga (ASPA) ne odnosi se na 19 članica NATO-a niti na važne američke saveznike koji nisu članovi Saveza.
Zabrana se odnosi na financiranje vojne pomoći zemljama iz koje se plaća američko oružje i druga vojna pomoć kao i pomoć u vojnom obrazovanju i obuci.
Sjedinjene Države su donijele ASPA-u strahujući da će ICC biti iskorišten za politički motiviran progon Amerikanaca.
Do sada su ukupno 44 zemlje objavile da su potpisale bilateralne sporazume sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, a još sedam je to učinilo tajno. Sporazum o neizručivanju poznat je i kao sporazum članka 98, po članku Rimskog statuta ICC-a koji dopušta takve sporazume.
(Hina) sl br