SAD JE SLUŽBENO Ovo su vladini ljudi koji će raspravljati o ustašama i partizanima, ima iznenađenja

Foto: Hina

VLADA je danas donijela odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a koje je već mjesecima poznatije kao Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću.

"Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća", kazao je Plenković u obrazloženju osnivanja Vijeća.

Kao i mnoga druga europska društva Hrvatska se još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima sustava 20. stoljeća i u javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstveno valoriziranim istraživanjima i stručnim raspravama, rekao je.

Podsjeća i da je postojeća sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava neujednačena, a politika njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava kao i na otpor nedemokratskim režimima nije sustavna i sveobuhvatna.

"Vijeće se stoga osniva kako bi se odgovorilo na te izazove", poručuje premijer te dodaje da se Hrvatska kao društvo mora suočiti s otvorenim povijesno-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti i prenijeti to novim generacijama.

Glavni zadatak Vijeća stoga će biti da Vladi predloži sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s  nedemokratskom prošlošću, a to obuhvaća prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima.

"Važno je da je rad ovog Vijeća, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti, usmjeren je u biti na budućnost. To je očito iz njegovog sastava", rekao je Plenković.

Na čelu Vijeća je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, a sastavljeno je, rekao je premijer, na temelju institucionalnog i multidisciplinarnog pristupa te su u njemu pravnici, povjesničari, politolozi i drugi stručnjaci "koji predstavljaju relevantne hrvatske institucije".

Neka iznenađujuća imena

O članovima se dugo ništa nije znalo, a tek ovaj tjedan saznala su se prva imena. Posebnu je pažnju javnosti izazvala činjenica što je u povjerenstvu zastupljeno jako malo povjesničara koji se bave 20. stoljećem. Jedan od takvih, Hrvoje Klasić, odbio je sudjelovati u Povjerenstvu.

"Povjerenstvo koje bi se trebalo baviti suočavanjem s prošlošću, a u kojem su u velikoj manjini stručnjci za prošlost je već prvi problem. Glavni problem je u tome što se protivim pisanju službene prošlosti, slažem se da je hrvatsko društvo podijeljeno i da je nužno uspostaviti dijalog i o najkontroverznijim temama. Ali, to se po mom sudu ne radi na ovakav način", rekao nam je Klasić.

Među imenima koje je danas objavila Vlada ima nekih iznenađenja, ljudi čija se imena nisu do sada spominjala. Primjerice, u povjerenstvu će sjediti Ivo Goldstein, profesor na Odsjeku za povijest FFZG-a i Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac.

Svi članovi vijeća su:

- akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Vijeća
- akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske
- dr. sc. Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
- izv. prof. dr. sc. Ivica Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za
povijest
- doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata
- Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac
- prof. dr. sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta
- prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
- izv. prof. dr. sc. Budislav Vukas, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci
- izv. prof. dr. sc. Mario Vinković, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
- prof. dr. sc. Nevio Šetić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
- prof. dr. sc. Mladen Ančić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru
- prof. dr. sc. Jasna Omejec, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Vanja-Ivan Savić, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Nenad Zakošek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Tihomir Cipek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu