DIPLOMATI Rusije i SAD-a danima su na različitim razinama raspravljali o tome kako riješiti ukrajinski sukob bez rata. Usprkos tome, dogovor nije na vidiku. Sada oštre optužbe na račun Moskve stižu iz Sjedinjenih Država.
"Imamo informacije koje govore da je Rusija već rasporedila grupu agenata s ciljem izvođenja akcija sabotaže u istočnoj Ukrajini", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Ovi agenti su, tvrdi ona, obučeni za "urbano ratovanje", kao i za rukovanje eksplozivom kako bi izvršili akte sabotaže protiv ruskih službenih osoba, za koje bi onda Moskva tvrdila da su počinjeni od strane Ukrajine, tvrdi Psaki i dodaje da su to informacije tajnih službi SAD-a. To bi onda bila izlika za vojnu intervenciju u Ukrajini.
"Zabrinuti smo što ruska vlada priprema invaziju na Ukrajinu koja bi mogla dovesti do kršenja ljudskih prava i ratnih zločina ako diplomacija ne postigne svoje ciljeve", rekla je Psaki. Bijela kuća nije dala naznake koliko je realna ovakva procjena obavještajnih službi.
Osim "operacije lažne zastave", postavljena je i osnova za kampanju širenja dezinformacija u kojoj bi Ukrajina bila predstavljena kao agresor koji planira skorašnji napad na istoku Ukrajine, dodala je Psaki. Ovo bi trebalo opravdati rusku intervenciju i izazvati podjele u Ukrajini.
Navodno bi onda ruski diplomati širili priče o kršenju ljudskih prava u Ukrajini i sve većoj militantnosti ukrajinskih lidera, naglasila je Psaki i dodala: "Ovo je sve širenje dezinformacija."
"Ovo ne bi bilo iznenađenje"
Andras Racz, viši suradnik u programu njemačkog Vijeća za vanjske odnose, sigurnost i obranu, rekao je u razgovoru za DW da smatra kako je mogućnost operacije pod lažnom zastavom realna. "Korištenje operacija pod lažnom zastavom kao izgovor za oružane sukobe zaista ne bi bilo strano ruskoj praksi vođenja rata", rekao je Racz.
Moskva je ove američke optužbe odmah i s indignacijom odbacila. "Sve ove izjave do sada su bile neutemeljene i ničim nisu potvrđene", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
"Više nemamo strpljenja"
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je hitni pisani odgovor NATO-a na njegov zahtjev za sigurnosna jamstva zapadnog vojnog saveza naspram Rusije. NATO-ove trupe u blizini ruskih granica predstavljaju sigurnosni izazov za njegovu zemlju koji se mora odmah riješiti, rekao je te dodao da očekuje odgovor do sljedećeg tjedna. U suprotnom, Rusija će se sama pobrinuti za svoju sigurnost.
"Mi više nemamo strpljenja", rekao je Lavrov i jasno stavio do znanja da su razgovori o kontroli naoružanja od sekundarnog značaja za njegovu zemlju. "Morate shvatiti da je ključ svega jamstvo da se NATO neće širiti na istok," rekao je on. Zahtjevi Rusije su paket, a ne jelovnik na kojem svatko sebi može odabrati ono što želi, naglasio je Lavrov.
Kada je sve planirano?
U međuvremenu, u Sjedinjenim Državama su objavljeni nagovještaji da ruska vojska premješta rakete kratkog dometa, elektroniku, oklopna vozila i tenkove iz istočnih dijelova zemlje prema granici s Ukrajinom. Prema istraživanju Atlantic Councila, think-tanka iz Washingtona, kretanje trupa počelo je znatno prije pregovora SAD-a i NATO-a s Rusijom.
Političari poput demokratskog poslanika Adama Schiffa vjeruju da je moguće da je Putin odavno donio odluku o još jednoj invaziji na Ukrajinu, što Kremlj kategorički odbacuje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je jamstvo da NATO neće prihvatiti Ukrajinu ili druge države koje su ranije bile dio Sovjetskog Saveza u svoje članstvo. Osim toga, zahtijeva da NATO povuče vojnu opremu ne samo iz Ukrajine, već i iz Estonije, Latvije i Litve, koje su članice NATO-a već 18 godina. Zapad je ove zahtjeve već odbio.