ANTHONY Bourdain imao je sve - bogatstvo, svjetsku slavu i golem ugled. No najpoznatiji svjetski gastro-putopisac objesio se u hotelskoj sobi.
>> Vlasnik paškog restorana koji je ugostio Bourdaina: Bio je autentičan u eri fejkera i Instagram likova
Samoubojstvo, naime, nije rezervirano za one koji nemaju ništa. Unatoč uvriježenoj percepciji, živote si oduzimaju i oni kojima mnogi zavide, kako na uspjehu, tako i na životnom stilu. Prije nekoliko dana ubila se modna dizajnerica Kate Spade. Život si je 2014. godine oduzeo komičar i glumačka legenda Robin Williams. Pamte se i nedavna samoubojstva frontmena Linkin Parka, Chestera Benningtona, baš kao i pjevača Soundgardena, legendarnog Chrisa Cornella.
Ljudima sa suicidalnim sklonostima može se pomoći
Nešto stariji pamte samoubojstvo frontmana Nirvane, Kurta Cobaina, koji se ubio na vrhuncu slave. To je samo mali dio onih koji su unatoč svemu što su postigli, sami sebi oduzeli život.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svakih 40 sekundi u svijetu se ubije jedna osoba. Svake godine ubije se ogroman broj ljudi, a bol koju trpe obitelji samoubojica ne može se opisati riječima. No ljudima sa suicidalnim sklonostima može se pomoći. Upravo zato razgovarali smo s Vladom Jukićem, ravnateljem Psihijatrijske bolnice Vrapče te s magistrom psihologije i psihoterapeutkinjom Marijom Berzati.
Treba otvoreno razgovarati
“Suicida ima svugdje, na svim meridijanima i paralelama. Nitko nije izuzet. Suicid je tabu jer svatko od nas u sebi nosi suicidalni poriv. Bježimo od tih misli, od vlastitog nestanka, plaši nas. I zato izbjegavamo govoriti o tome. Guramo to od sebe”, rekao je za Index Vlado Jukić. Za razliku od mnogih svojih kolega, na koncu i novinarskih smjernica o izvještavanju o suicidima, Vlado Jukić smatra da se o samoubojstvima treba otvoreno razgovarati.
“Postoji anegdota da su se mladi ubijali nakon što bi pročitali 'Patnje mladog Werthera', no to nikada nije dokazano. Dapače, opovrgnuto je”, rekao je Jukić.
"Ono što je najvažnije je, kad iz razgovora s nekom osobom zaključimo da ta osoba zaista ima namjeru počiniti samoubojstvo je pozvati policiju, koja će potom alarmirati Hitnu pomoć. Naime, 95 posto ljudi ne zna da Hitna pomoć ne može nikoga prisilno odvesti, odnosno bez odobrenja te osobe", rekla je u razgovoru za Index psihoterapeutkinja Berzati.
Što više antidepresiva, to manje samoubojstava
Neke od smjernica za izravnu prevenciju suicida upravo preporučuju otvoren razgovor o samoubojstvu s osobama za koje se posumnja da bi si mogle oduzeti život. Te vam osobe ne moraju reći da će se ubiti. Neki od znakova su beznađe, opsjednutost smrću, opraštanje od prijatelja, pretjerana upotreba alkohola ili droga.
“Puno je pokušaja prevencije suicida. Skandinavci su izmjerili da povećana potrošnja antidepresiva smanjuje stopu suicida. Nizozemci su razmatrali dodavanje litija u vodu ili namirnice. Litij, poput joda u soli koji sprječava gušavost, uravnotežuje raspoloženje i smanjuje mogućnost suicida”, iznosi znanstvena iskustva Jukić. Prema podacima kojima raspolaže, u Hrvatskoj je stopa suicida najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje je i najviše alkoholičara.
"Sve prijetnje suicidom treba shvatiti ozbiljno. Ima dosta slučajeva kad ljudi kažu "ubit ću se ako me ostaviš", to je vrlo česta rečenica. U tom slučaju treba nazvati jedan od telefonskih brojeva za prevenciju suicida i potražiti savjet. Treba popričati sa stručnim osobama i nipošto ne odmahivati rukom i misliti da će to proći samo od sebe", rekla nam je Berzati.
Alkoholizam i suicid u izravnoj vezi
“Alkoholizam je povezan s depresijom. Dio alkoholičara pokušava simptome depresije liječiti alkoholom, no još je veći udio onih koji zbog alkohola razviju depresiju. Depresija je prvi uzrok suicida. Između 80 i 90 posto onih koji počine suicid bolovalo je od depresije”, rekao je Jukić.
Depresija se može izliječiti ili barem držati pod kontrolom. Razvijeni su brojni lijekovi za borbu s depresijom i psihijatri ih odavno uspješno upotrebljavaju. No potrebno je da depresivna osoba sama potraži pomoć ili da je bliske osobe nagovore na to. Postoji i mogućnost prisilne hospitalizacije ako liječnici ocijene da je netko opasan za samog sebe.
Nikada nemojte obećati da ćete čuvati tajnu
Upravo zato je nužno razgovarati s osobama za koje posumnjamo da bi se mogle pokušati ubiti. Nipošto ne treba te ljude osuđivati ili ih pokušati uvjeriti da imaju pregršt razloga za život. I nikada, ni u kojem slučaju, osobi koja vam kaže da se namjerava ubiti nemojte obećati da ćete čuvati tu tajnu. To je najgore što možete učiniti.
Umjesto toga upitajte osobu otkada razmišlja o samoubojstvu, kako to i kada namjerava izvesti. I izravno je upitajte hoće li se zaista ubiti. Što su detaljniji odgovori, to je veća mogućnost da se osoba zaista ubije. O tome bez odlaganja obavijestite njihovog liječnika, a osobi ponudite pomoć, savjetujte joj da što prije potraži stručnu psihijatrijsku pomoć.
U Hrvatskoj se ubiju dvije do tri osobe svaki dan
U Hrvatskoj postoje i udruge i medicinske ustanove koje u svakom trenutku mogu reagirati i pomoći u sprječavanju suicida. Nazovite ih, konzultirajte se.
Iako Hrvatska ima prilično visoku stopu suicida, ona se već godinama smanjuje. Nekada se ubijalo 20 osoba na 100 tisuća stanovnika svake godine, danas ta stopa iznosi 16.
“Dnevno se ubiju dvije do tri osobe. No to je ipak značajno smanjenje u odnosu na stope otprije 20 godina”, rekao je Jukić za Index. Iznio je još zanimljivih podataka o obrnutoj proporcionalnosti agresije prema drugima i stope suicida.
Agresija će se uvijek ispoljiti. Ili prema sebi, ili prema drugima
“Društva u kojima je više ubojstava bilježe manju stopu samoubojstva. Takav je primjer Kosovo. Također, u ratnim se vremenima bilježi manje samoubojstava. Agresija u društvu uvijek postoji i uvijek se ispoljava, no znanstveni podaci pokazuju da tamo gdje su ljudi više agresivni prema drugima, manje agresije okreću prema sebi”, zaključio je Jukić.
Kako ocijeniti opasnost od suicida?
Ozbiljnost nečije odluke da počini suicid može se laički izmjeriti prema sljedećim kriterijima:
Niska - Postoje suicidalne misli, no nema plana i osoba tvrdi da neće pokušati samoubojstvo.
Umjerena - Suicidalne misli, nejasan plan i osoba tvrdi da neće pokušati samoubojstvo.
Visoka - Suicidalne misli, plan je razrađen i opasan. Osoba ipak tvrdi da neće pokušati samoubojstvo.
Najviša - Suicidalne misli. Razrađen i opasan plan. Osoba tvrdi da će počiniti samoubojstvo.
Koga nazvati za pomoć
Ipak, nemojte se pouzdati samo u ono što vam kaže osoba za koju sumnjate da bi se mogla ubiti. Razgovarajte s drugim prijateljima ili članovima obitelji. I tražite stručnu pomoć.
U sklopu Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.
Savjetodavnu pomoć suicidalnim i depresivnim osobama pruža udruga "Životna linija". Direktnu savjetodavnu pomoć suicidalnim i depresivnim osobama pruža udruga "Životna linija" putem besplatne SOS telefonske linije.
U svom radu Udruga u potpunosti poštuje anonimnost pozivatelja te ima visoke etičke standarde pružanja psihosocijalne pomoći. Svakom se pozivatelju pristupa individualno, uz poštivanje njegovih osobnih izbora i granica.
Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800/123-123 svakim radnim danom od 10 do 22 sata, kao i putem e-maila: pomoc@pomoc.hr.