NA DAN kada Hrvatska obilježava godišnjicu pada Vukovara, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid.
To znači da će taj sud odlučivati o hrvatskoj tužbi protiv Srbije koja je podignuta zbog uloge Srbije u ratu u Hrvatskoj. Predviđa se da će sam postupak trajati dvije do tri godine prije nego što sud donese konačnu odluku o tome je li ili nije Srbija sudjelovala u genocidu u Hrvatskoj.
Odluka ICJ-a donesena je u svjetlu dviju ranijih proturječnih odluka toga suda koji se prije četiri godine proglasio nenadležnim za tužbu Srbije protiv deset zemalja članica NATO saveza, a 1996. se proglasio nadležnim za tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.
Hrvatska u ovom sporu tvrdi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj, da su građani RH bili žrtve tog genocida te traži kažnjavanje zločinaca i obeštećenje žrtava. Srbija je na raspravi o nadležnosti u svibnju ove godine zastupala tezu da Sud nije nadležan, jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica UN-a, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda.
Sanader: Vrijeme je da Srbija prizna da se rat vodio na hrvatskom, a ne srpskom tlu
Stjepan Mesić kaže kako je ovakva odluka Međunarodnog suda pravde bila očekivana, "ali simbolično je što smo vijest saznali baš u Vukovaru, na dan kad se sjećamo žrtava na Ovčari i svih žrtava koje je Vukovar podnio". Premijer Sanader tvrdi da je najbitnije da se napokon dođe do prave istine o više od tisuću ljudi koji se još vode kao nestali.
"Izrazito je bitno da je odbačen prigovor da se razmatra razdoblje samo nakon 1992. godine. Posebno je simbolično što je da odluka donesena baš danas, kad obilježavamo pad Vukovara i vrijeme je da se Srbija suoči s prošlosti. Ovdje u Vukovaru treba kazati da se rat nije vodio na srpskom nego na hrvatskom tlu, da nije razoren Novi Sad nego Vukovar, da su granatirani Dubrovnik i Osijek, da su srpski vojnici dolazili u Hrvatsku, a ne obrnuto. Miloševićeva velikosrpska politika hrvatskom je narodu nanijela veliko zlo i vrijeme je da se svi s tim suoče", poručuje Sanader.
Šimonović: U prvoj rundi smo dobili sve što smo mogli
Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović je odluku Međunarodnog suda pravde proglasio velikim uspjehom, te najavio da nas sad čeka ogroman posao. "Ovo je tek prva runda", kaže Šimonović, te dodaje kako "smo u ovoj fazi dobili sve što smo mogli, ali sad ostaje odlučivanje o sadržaju".
"U raspravu o sadržaju ulazimo u dobroj formi jer je sud odbacio sve prigovore Srbije. U dokazivanju sadržaja morat ćemo dokazivati zašto mislimo da je Beograd odgovoran za događaje prije 27. travnja 1992. godine (kada SRJ još nije postojala kao država)", objašnjava Šimonović koji na ovom slučaju radi već osam godina i uvjeren je da će Hrvatska povezati događaje prije i poslije 27. travnja. Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost vansudske nagodbe sa Srbijom, Šimonović odgovara kako "takva odluka ovisi o Vladi, ne o pravnim zastupnicima".
Ishod tužbe je i dalje neizvjestan
Hrvatska je tužbu podnijela za povredu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida zbog zločina počinjenih tijekom rata na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine. Od Srbije se traži isplata odštete, vraćanje kulturnih dobara i pomaganje u rasvjetljavanju istine o nestalim stradalnicima rata. Hrvatskoj predstoji dugotrajan sudski postupak koji pred ICJ-em najvjerojatnije neće započeti barem još nekoliko godina.
Odluku o nadležnosti ICJ-a objavljena je nešto iza deset sati u Palači pravde, a objavila ju je sutkinja Rosalyn Higgins.
HRT javlja da proglašavanje nadležnosti ICJ-a za hrvatsku tužbu ne mora nužno značiti i njenu potvrdu od strane tog suda. Naime iako se ICJ proglasio nadležnim za tužbu BiH protiv Srbije te iako je u samoj BiH postojala presuda za genocid, ICJ je prošle godine odbacio tužbu BiH protiv Srbije za genocid. S druge pak strane u Hrvatskoj ne postoji presuda za genocid pa je ishod postupka, unatoč proglašenju nadležnosti, vrlo neizvjestan.
Srbija priprema protutužbu?
Glavni zastupnik Srbije Tibor Varadi danas je u Haagu najavio kako će Srbija nastaviti s pripremom odgovora na hrvatsku tužbu, te razmotriti mogućnost podnošenja protutužbe.
"Sud će Srbiji dati rok da pripremi odgovor i eventualnu protutužbu, o kojoj će odlučivati politika", kazao je Varadi, te dodao kako on smatra da Sud nije odbio sve srpske prigovore, jer će o nekim pitanjima raspravljati tijekom suđenja. Varadi je poručio kako je njegova strana spremna sve riješiti izvansudskoj nagodbi, "a sad bi trebala reagirati hrvatska strana".
Svoj komentar na tužbu dala je i srpska ministrica pravosuđa Snežana Malović koja smatra da će srpski argumenti biti uvaženi tijekom suđenja i da će konačna odluka ići u prilog Srbiji. "Razmatramo mogućnost poravnanja ili protutužbe, ali o tome ćemo razmišljati naknadno", dodala je Malović, te pozvala političke strukture unutar obje države na pomirbu.
Odluku Međunarodnog suda komentirali su i ostali vodeći srpski političari. Tako šef Srpske radikalne stranke Dragan Todorović tvrdi da je odluka suda posljedica političkih odnosa u svijetu i pritisaka na Srbiju, te se pita "zašto Srbija šuti i ne pokrene pitanje o zločinima koje je Hrvatska počinila nad Srbima ne samo u prošlom ratu nego i u Drugom svjetskom". Sličan stav ima i potpredsjednica Nove Srbije Dubravka Filipovski koja tvrdi da Srbija treba uzvratiti protutužbom u kojoj će se zapitati "što je Hrvatska učinila poslije sukoba i građanskog rata s vraćanjem srpske manjine u Hrvatsku".
Prvi čovjek Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović nije iznenađen odlukom Međunarodnog suda pravda jer mu se argumentacija Srbije čini "neuvjerljivom i nepristojnom". Jovanović ističe kako je neprihvatljiv stav da se Srbiji ne može suditi za neke zločine jer nije bila članica Ujedinjenih naroda i dodaje kako je Srbiji potrebna nova politika prema regiji.
P.V./R.I.
Foto: AFP