PREDSJEDNIK Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDA) Armin Hodžić rekao je da je bošnjačka nacionalna manjina nezadovoljna nepovoljnim položajem Bošnjaka u Hrvatskoj, za što stranka dijelom smatra odgovornom nezainteresiranost saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj za zastupanje njihovih interesa u Hrvatskom saboru te je najavio svoju kandidaturu za saborskog predstavnika Bošnjaka u idućem izbornom ciklusu.
"Kada govorimo o Bošnjacima u Hrvatskoj, uvijek kao predstavnici bošnjačke nacionalne manjine ističemo da je taj položaj izuzetno loš", rekao je Hodžić na konferenciji za novinare u Novinarskom domu u Zagrebu.
"Unazad nekoliko godina Bošnjaci su izgubili svoj glas u Hrvatskoj"
Istaknuo je kako su Bošnjaci druga po broju nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ima ih više od 31.500, a unatoč tome, svoju izbornu jedinicu dijele s četiri druge nacionalne manjine – Albancima, Makedoncima, Crnogorcima i Slovencima te su u izbornom ciklusu 2015. i 2016. godine izgubili mogućnost da imaju svoga predstavnika u Hrvatskom saboru.
"Unazad nekoliko godina Bošnjaci su izgubili svoj glas u Hrvatskoj, izgubili su mogućnost da artikuliraju svoje stavove i interese, da ih prezentiraju institucionalno te da se izbore za iste", rekao je Hodžić. U trenutnim okolnostima, ustvrdio je, Bošnjaci su u Hrvatskoj nacionalna manjina "ne druge, već treće kategorije".
Nezadovoljan dosadašnjim zastupanjem Bošnjaka u Hrvatskom saboru od strane nezavisne zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, Hodžić je najavio svoju kandidaturu za predstavnika Bošnjaka u Hrvatskom saboru u idućem izbornom ciklusu, u 12. izbornoj jedinici.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba Harun Omerbašić prozvao je zastupnicu Lekaj Prljaskaj za nezainteresiranost, nekvalitetan rad te izbjegavanje suradnje i komunikacije, napomenuvši kako su vrata predstavnika bošnjačke nacionalne manjine za suradnju s Lekaj Prljaskaj unatoč tome i dalje otvorena.
"Mi je pozivamo i ovim putem da otvori vrata svojeg ureda i počne surađivati s legitimnim predstavnicima bošnjačke nacionalne manjine u RH", rekao je Omerbašić.
Hodžić se također kratko osvrnuo na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako "apsolutno pozdravlja izjave hrvatskog državnog vrha da je Hrvatska najveći prijatelj BiH". Smatra, međutim, da te izjave treba potkrijepiti i djelima, "odnosno, da ono što se govori treba implementirati u praksi".
O Čoviću
Prema njegovu mišljenju, problem je što državni vrh Republike Hrvatske sliku i informacije o stanju u BiH dobiva "putem samo jednog kanala, HDZ-a BiH, odnosno, njegova lidera Dragana Čovića".
"Kao što smo mogli vidjeti, posljednja politička djelovanja Dragana Čovića ogolila su sve ono što smo mi isticali i naglašavali unazad godinu i pol dana, dakle, i prije održavanja izbora u BiH, a to je da ne postoji tolika razina problema između Hrvata i Bošnjaka koja je nepremostiva", kazao je predsjednik SDA-a Hrvatske Hodžić.
Napomenuo je da je Čovićev odlazak na obilježavanja tzv. Dana Republike Srpske bio prvi od kad je taj dan proglašen neustavnim, što "daje potpuno drugu sliku i šalje potpuno drugu poruku od onoga što se događalo ranije".
"Smatram da to nije u skladu s onim kako Hrvatska vodi svoju vanjsku politiku kao zemlja članica EU-a. Zbog toga se nadam da će hrvatski državni vrh shvatiti da je potrebno pronaći način da dođe do dijaloga između legalnih i legitimnih predstavnika Bošnjaka u BiH i svih drugih koji predstavljaju i Hrvate i Srbe te da će se naći zajednički jezik i postići konsenzus oko nekih vitalnih pitanja koja su u zadnje vrijeme izašla na vidjelo u BiH", kazao je.
Do toga neće doći ako se u BiH nastave veličati ratni zločinci, davati imena trgova i škola pravomoćno osuđenim ratnim zločincima te se nastavi "stvari gledati na način vrijeđanja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi", smatra Hodžić. Ustvrdio je da zbog svojeg političkog angažmana dobiva prijetnje i poruke mržnje, neke od kojih je i pročitao.
Novinarima se kratko obratio i predsjednik SDA-ova ogranka Velika Gorica, Salih Huremović, branitelj u Domovinskom ratu, odlikovan za sudjelovanje u akciji Oluja.
Istaknuo je da je u Domovinskom ratu u obrani Hrvatske sudjelovalo 25 tisuća Bošnjaka, od čega ih je 1180 poginulo, nekoliko je stotina ranjenih, a stopostotnih invalida blizu 100. "To su brojke koje se ne mogu i ne smiju zanemariti. Nažalost, ta žrtva danas nije primjereno priznata i obilježena", rekao je Huremović.