Foto: Hina
KLUB zastupnika SDP-a uputio je danas Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika, koje su usvojene prošlog tjedna, a spore proceduru po kojoj je u zakon unesena odredba koja omogućuje njegovu retroaktivnu primjenu.
"Smatramo da je procedura koja je provedena u donošenju tog zakona protivna Ustavu, zbog čega želimo da se Ustavni sud očituje, kao i o tome na koji način će ubuduće Sabor morati postupati kod konstituirajuće sjednice i koje će propise tada smjeti donositi“, rekao je novinarima SDP-ov Peđa Grbin.
SDP ne dovodi u pitanje smanjivanje prava dužnosnika
Naglasio je pritom kako SDP ne dovodi u pitanje zakon u cjelini ni smanjivanje prava dužnosnika.
"Doveli smo u pitanje način na koji su klubovi zastupnika Mosta i HDZ-a uredili retroaktivnu primjenu tog zakona, bez da su to uopće obrazložili u prijedlogu. Dapače, u prijedlogu su izrijekom obrazložili da retroaktivne primjene neće biti, što znači da je, očito pod pritiskom medija, tijekom dana ta odredba našla svoje mjesto u zakonu, a da nije usklađena. Zato smatramo da se Ustavni sud mora očitovati je li ovaj način rada prihvatljiv i hoće li to biti način na koji će Sabor ubuduće smjeti raditi“, rekao je Grbin.
Spomenuti zakon jedan je iz paketa Mostovih "jamstava", a njime je ograničeno pravo dužnosnika na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti. Dužnosnicima se do sada jamčila puna plaća šest mjeseci i pola plaće još šest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, neovisno o trajanju mandata.
Retroaktivna primjena unatoč rizika
Izmijenjenim zakonom to je pravo ograničeno tako da oni koji su na dužnosti proveli manje od tri mjeseca uopće nemaju pravo na naknadu plaće, a oni koji su dužnost obnašali između tri mjeseca i godine dana imaju pravo na tri mjeseca pune i još tri mjeseca pola plaće koju su ostvarivali na dužnosti.
Saborska je većina, unatoč upozorenjima o mogućoj protuustavnosti, u prijelazne odredbe zakona ugradila njegovu retroaktivnu primjenu na sve saborske zastupnike od konstituiranja novog saziva Sabora.
Iako su potvrdili kako su svjesni tog rizika, vladajući su procijenili da se on isplati budući da bi u protivnom pravo na naknadu plaće stekli i oni koji su u Sabor ušli svega na nekoliko dana, kao zamjena ministara u tehničkoj Vladi Tihomira Oreškovića.
Ostalo je, međutim, nejasno zašto je to pravo suženo samo saborskim zastupnicima, a ne i drugim dužnosnicima, primjerice ministrima u Oreškovićevoj Vladi, čiji je mandat trajao manje od godine dana. SDP u zahtjevu Ustavnom sudu upozorava i na tu nelogičnost, odnosno na moguću diskriminaciju dužnosnika.
Ne boji se reakcije birača
Grbin se ne boji da bi birači njegovoj stranci mogli zamjeriti to što spori ustavnost zakona koji smanjuje prava političara.
"Posao je saborskih zastupnika prije svega poštivati Ustav. Ako vidimo da je neki postupak proveden suprotno Ustavu, smijemo li o tome šutjeti samo zato što postoji dvojba da bi takva šutnja za nas bila lukrativna po pitanju podrške birača? Držim da je naš posao čuvati Ustav i ukazivati na proceduru koja nije usklađena s Ustavom“, kazao je Grbin.
Podsjetio je kako je u prošlotjednoj raspravi tadašnji mandatar, a sada premijer Andrej Plenković iznio dvojbe oko ustavnosti retroaktivne primjene zakona. "Mi smo nudili druga rješenja tijekom rasprave na odborima, ona nisu prihvaćena, zbog toga je naša obveza bila pokrenuti ovaj postupak pred Ustavnim sudom", dodao je Grbin.