OTVARANJE Pelješkog mosta konačno spaja hrvatski teritorij u jednu cjelinu, dodatno će osnažiti ekonomske potencijale Hrvatske i povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.
"Otvaranje Pelješkog mosta konačno spaja hrvatski teritoriji u jednu cjelinu. Osim što je to naš jasan strateški cilj, ujedno je i cilj EU", kazao je Burilović u povodu današnjeg svečanog otvaranja Pelješkog mosta.
Burilović: Evidentno je da će Pelješki most ojačati hrvatske ekonomske potencijale
Važnost tog mosta, kako je istaknuo, vidi se i u činjenici da je njegovu izgradnju podržao SAD, dominantno financirala EU te izvela kineska poduzeća uz nadzornu kontrolu hrvatskih institucija i stručnjaka.
"Evidentno je kako će Pelješki most dodatno osnažiti ekonomske potencijale Republike Hrvatske, a naglašeno povećati konkurentnost gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, učiniti Pelješac, Korčulu, Mljet i Lastovo kao i Dubrovnik pristupačnijima", kazao je Burilović navodeći kako će gužve na graničnim prijelazima s BiH biti manje, a prometna povezanost i protočnost veća.
Puštanjem u promet Pelješkog mosta i prometnim približavanjem krajnjem jugu zemlje Hrvatska polako zaokružuje mrežu suvremenih prometnica, rekao je Burilović navodeći kako je Hrvatska od prometno izolirane zemlje s manje od 300 kilometara autocesta prije tridesetak godina danas s više od 1300 kilometara autocesta i brzih cesta četvrta najbolja zemlja u EU po broju kilometara na milijun stanovnika. Otvaranje Pelješkog mosta jedan je u nizu pozitivnih trenutaka ove godine za Hrvatsku, ocijenio je Burilović.
"Euro i Schengen su poticaj investicijama"
Podsjetio je kako je Hrvatska u europodručje službeno primljena 12. srpnja te će euro kao službenu valutu preuzeti 1. siječnja 2023., a istog bi dana trebala ući u schengenski prostor. Nije bez razloga da su sve tri ključne rejting-agencije podigle kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu od stjecanja državne neovisnosti, kazao je Burilović te dodao kako od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje dio institucionalne jezgre Europske unije.
Prema njegovim riječima, članstva europodručja i Schengena predstavljaju trajno unapređenje institucionalnog okvira u Hrvatskoj - dobra i ljudi će se lakše kretati, a euro donosi niže cijene zaduživanja i eliminaciju velike većine valutnih rizika.
"Euro i Schengen su stoga poticaj investicijama domaćih i stranih poduzeća, snažan vjetar u leđa izvoznicima, a ništa manje važno i jasan znak da je Hrvatska vjerodostojan partner NATO saveznicima i privržen član EU", istaknuo je Burilović. Naglašava kako je sve to postignuto u trenucima kada je inozemno političko i gospodarsko okruženje vjerojatno najsloženije od Drugog svjetskog rata.
"Izgradnjom prometnih i energetskih objekata - autoceste, mostovi, LNG terminal u Omišlju - te ulaskom u europodručje i schengenski prostor osiguravamo kapacitete za razvoj, ali i spremnost na potencijalne krize", izjavio je Burilović u komentaru povodom otvaranja Pelješkog mosta.