NATO je zabrinut oko podrške koju bi Rusija mogla pružiti sjevernokorejskom raketnom i nuklearnom programu, kazao je čelnik NATO-a, nakon prvog Putinovog posjeta toj zatvorenoj državi s nuklearnim naoružanjem u 24 godine.
Putin je prilikom posjeta i razgovora s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom obećao produbiti trgovinske i sigurnosne veze te da će podržati Sjevernu Koreju protiv SAD-a, bliskoga saveznika svoga ljutoga protivnika Južne Koreje.
SAD je optužio Sjevernu Koreju da je Rusiju opskrbila "desecima balističkih raketa i preko jedanaest tisuća spremnika municije" koje će koristiti u Ukrajini.
Stoltenberg: Sigurnosna pitanja u Europi povezana s Azijom
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je na zajedničkom brifingu za novinare nakon razgovora s Državnim tajnikom SAD-a Antonyjem Blinkenom da ruski rat u Ukrajini potpomažu Kina, Sjeverna Koreja i Iran, koji priželjkuju pad NATO-a.
"Također, zabrinuti smo i oko moguće podrške koju bi Rusija mogla pružiti Sjevernoj Koreji, kad se govori o podršci njihovom raketnome i nuklearnom programu", kazao je Stoltenberg.
Rekao je da ovo, zajedno s podrškom koju Kina daje ruskoj ratnoj ekonomiji, pokazuje da su sigurnosna pitanja u Europi povezana s Azijom te dodao da će se na samitu NATO-a, koji će se održati idući mjesec u Washingtonu, učvrstiti veze NATO-a s Australijom, Novim Zelandom, Južnom Korejom i Japanom.
Blinken: Putin želi očajno učvrstiti veze sa Sjevernom Korejom
Stoltenberg je kazao da bi se Kina u nekom trenutku trebala suočiti s "posljedicama". "Ne mogu nastaviti imati normalne trgovinske odnose sa zemljama u Europi dok istovremeno podupiru najveći rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata", poručio je.
Stoltenberg je rekao da se još ne može znati o kakvim se posljedicama radi, ali da je to "pitanje kojime se treba pozabaviti jer se ovako ne može nastaviti". Na brifingu sa Stoltenbergom, Blinken je kazao da je Putinov put u Pyongyang pokazatelj da "očajno" želi učvrstiti odnose sa zemljama koje mogu podržati njegov rat u Ukrajini.
Dodao je da je podrška Kine omogućila Rusiji da zadrži svoju obrambenu industrijsku bazu tako što Moskvu opskrbljuje sa 70 posto uvoza strojnih alata te 90 posto mikroelektronike.