UDRUGA Roda u samo dva i pol dana prikupila je 400 traumatičnih svjedočanstava žena o lošim iskustvima s hrvatskim bolnicama nakon izjave Mostove zastupnice da su joj u KBC-u Split obavili kiretažu bez anestezije, a jučer su ih predstavnice te udruge predale ministru Milanu Kujundžiću u Ministarstvu zdravstva.
Njegov pomoćnik Vilim Beroš u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekao je da će se inspekcije slati po Rodinim prijavama, ali i onim budućima koje stignu. "Apeliramo na sve one koji smatraju da su ugroženi ili su imali neprimjereno iskustvo, da nam se jave. Ako one imaju ime i prezime liječnika, ime ustanove, nama će olakšati posao", rekao je.
Beroš kaže i da je problem u nedostatku komunikacije, koja bi trebala uključivati potpisani informativni pristanak žene. Misli da bi to unaprijedilo proces liječenja i učinilo žene manje nezadovoljnima.
Šef Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split tvrdi da je sve napravljeno po pravilima i da su žrtve političkog obračuna Mosta
Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Split, bolnica od koje je sve i počelo nakon što je Mostova zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić u saboru ispričala svoje traumatično iskustvo rekavši da joj je poslije spontanog pobačaja rađena kiretaža bez anestezije, aktivirala je unutrašnji nadzor i prije nego što je resorno Ministarstvo najavilo inspekcije, rekao je u Otvorenom Deni Karelović, njezin predstojnik.
I dalje tvrdi da je sve učinjeno po pravilima struke, misli da je sve počelo zbog političkog obračuna Mosta i "da je iznesen niz privatnih stvari o pobačaju zastupnice, inkriminirajućih stvari za njihovu bolnicu".
"Ne mislim da smo mi ginekolozi anđeli i bezgrešni, ali odgovorno tvrdim - uvidom u dokumentaciju i iskaze kolegice koja je to radila, gospođa nije bila nezadovoljna tim zahvatom niti je iskazala želju za prekidom postupka. Imala je osam mjeseci da nam se javi, nije. Zašto sada, na ovakav način i s netočnim činjenicama, ne mogu odgovoriti", dodao je.
Karelović tvrdi da su mu se javile žene s pričom da su željele Slobodnoj Dalmaciji ispričati svoja pozitivna iskustva. "Ali nisu im dozvolili, rekli su da oni traže samo negativna. Je li to profesionalno?" pita.
Tvrdi da je bol subjektivna stvar i da bezbolni porođaji postoje samo u američkim filmovima
Smatra da je cijeli slučaj nanio štetu jer je velik broj žena izgubio povjerenje. Bol je, kaže on, subjektivna stvar. "Bezbolni porođaji postoje samo u jeftinim američkim filmovima. Bezbolnog porođaja nema. Žao nam je, ali mi smo profesionalci, ne možemo plakati sa ženama, ali pomažemo kako možemo i u skladu s europskim smjernicama da se sve manje koristi opća anestezija, a sve više lokalna", poručio je između ostalog.
Slučaj je, kaže, utjecao i na njegove kolege. Zovu ga, kaže, govore da ne žele raditi u Hrvatskoj. Jedna ga je kolegica, dodaje, zvala da mu ispriča kako je prijavila pacijenticu koja ju je ucjenjivala da joj uplati novac jer ju je zahvat bolio, inače će je inkriminirati. "Ovo je jedna situacija u kojoj se ne razgovara na profesionalan način, nego na neprofesionalan način glasa ulice. Mi vjerujemo činjenicama i dokazima", poručio je.
Zamjerili su mu da je otkrio dijagnozu zastupnice. "Nisam ja otkrio podatke zastupnice, ona je ispred cijele hrvatske javnosti vrlo detaljno iznijela svoju privatnu anamnezu. Ja sam samo negirao da nije napravljeno prema pravilima struke", objasnio je dodavši kako se u Hrvatskoj stvara atmosfera medijskog linča. "Treba uvažavati sva loša iskustva, pokuditi struku, ali ne zaboraviti da smo mala država s malim izdavanjima u zdravstvo, a s puno dobrih rezultata", dodao je.
"To je nasilje"
Zaiskrilo je tijekom emisije između dr. Ante Ćorušića, predsjednika Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju i ravnatelja KBC-a Zagreb, i Daniele Drandić iz udruge Roda.
Ona kaže kako ovo nije novi problem, o njemu se govori generacijama te da se ne radi isključivo o kiretažama i pobačajima nego postupcima "na živo" i u slučajevima biopsija, šivanja nakon vaginalnih porođaja te postupcima potpomognute oplodnje. "Ovo je opsežan problem i to je nasilje - moramo to nazvati pravim imenom", rekla je.
Ćorušić joj odgovara da to nije nasilje i pita: "Otkud vam pravo to govoriti? Nemojte mene učiti struci, imam puno više iskustva od vas o ginekologiji, znam više od vas i vaših članica." Ćorušić je, između ostalog, upozorava "da ona ne govori o struci, nego pravima žena". Po njemu je vrlo opasna teza da žene imaju jedan, a muškarci drugi tretman. Kazao je i da zastupnicu Lesandrić nitko nije vezao, nego je bila riječ o remenima koji se stavljaju na ginekološki stol. "To je postupak koji je svugdje u svijetu isti, to pomaže ženama", dodaje.
Manjak anesteziologa
Ima, kaže on, situacija kada ženi ne mogu dati anesteziju, recimo ako je jela. A tu je i problem nedostatka anesteziologa. "Mi nemamo luksuz da imamo tri anesteziologa u službi", kaže Ćorušić i dodaje da štednja na anesteziji nije razlog. To potvrđuje i Beroš. Riječ je, objašnjava, o lijekovima koji nisu skupi. "Imamo problem koji je mali, ali ga treba riješiti, problem komunikacije, da doktor porazgovara sa ženom pola sata, sat vremena", rekao je između ostalog Ćorušić.
Fizička bol ne mora predstavljati toliki problem ako se ženu psihofizički pripremi na ono što će joj raditi, kaže Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata. Mnoge žene uopće ne znaju što će im se raditi, dodaje. "I naravno, generalni problem - predstavljanje liječnika koji to obavlja. Mnoge ne znaju uopće tko im je radio zahvat", napominje i dodaje: "Empatija znači biti profesionalan, a to je nekad samo stisak ruke, pogled u oči, da se žena osjeti mirno, a ne da se svisoka, s autoritetom odnosi prema njoj." Smatra i da se Liječnička komora trebala o ovome očitovati, a da slučaj zastupnice nije trebalo rješavati preko medija.
Ada Barić Grgurević, predsjednica HUBOL-a, kaže da iz iskustva bolnice u kojoj radi može reći da se nijedan zahvat, bez obzira koliko mali, nije izvodio bez anestezije. "No ne može se gledati crno-bijelo. Imamo s jedne strane ginekologe i s druge strane deficit liječnika na razini cijele Hrvatske. Imate realan manjak anesteziologa u cijeloj zemlji. Ovog trenutka nedostaje 63 anesteziologa da bi služba funkcionirala nesmetano svaki dan. S jedne strane bolesnici žele adekvatan tretman u bolnicama, s druge strane hrvatsko zdravstvo ima realan manjak liječnika. U zadnjih 17 godina nisu donesene mjere koje bi projicirale unaprijed 20 godina koje specijalnosti će nam faliti po županijama, po bolnicama. Bolesnicima je jako teško objasniti što im se može dati. Nažalost, sve se svede na to da se liječnici ne mogu u nedostatku vremena posvetiti svakom bolesniku. Kamo sreće da svaki bolesnik u Hrvatskoj može dobiti anesteziju koju treba!" zaključila je.