U studiju RTL-a Danas večeras je gostovala Irena Weber, izvršna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Komentirala je današnji opći bojkot potrošnje.
Pa naravno da nismo iznenađeni. Nama je potpuno jasno i razumijemo, i mi smo potrošači. Potpuno nam je jasna poruka građana i izraz njihove frustracije, naravno, razinama cijena. To je nešto što bismo svi htjeli zaustaviti. Naravno da je svima u interesu da se inflatorni pritisak zaustavi i da se cijene stabiliziraju.
E, to vam je jako dobro pitanje. Podsjećam da u strukturi BDP-a najvažniji faktor rasta je upravo osobna potrošnja, koja je na godišnjoj razini rasla 6 posto, odnosno ako gledamo cjelogodišnje, onda 7.3 posto. U isto vrijeme industrijska proizvodnja pada za 2.4 posto.
Izvoz roba i usluga za 1.2 posto. I ako sada imamo osobnu potrošnju koja je glavni motor rasta BDP-a i ako se osobna potrošnja smanji ili zaustavi, onda je vrlo jasno da možemo očekivati čak i značajnije smanjenje rasta BDP-a i čak i stagnaciju, odnosno možda i kretanje prema laganoj recesiji.
Potpuno nam je jasno, i mi smo potrošači, kao što sam rekla. Svi želimo da se inflacija zaustavi i da se inflatorni pritisci smanje. Mi tu imamo dvije glavne makroekonomske paradigme.
S jedne strane želimo snažan rast plaća, a s druge strane želimo isto zaustaviti, odnosno obuzdati inflaciju. Međutim to su dvije potpuno raznorodne teme, jer rast plaća i kupovne moći naravno da djeluje ciklički, inflatorno i na rast inflacije.
Ako me pitate koji su uzroci inflacije, oni su vrlo kompleksni i nisu jednostavni. U krajnjoj liniji, kad bi cijeli uzrok inflacije ležao u marži trgovaca, što je potpuno pogrešno, to bi bila genijalna vijest jer bismo mi praktički mogli samo ograničavanjem marže trgovaca de facto zaustaviti inflaciju.
Praktički mi smo 2023. mogli svi kolektivno dobiti Nobelovu nagradu jer tako bi jednostavno bilo zaustaviti inflaciju.
Upravo to i želim reći. Inflacija je kompleksna pojava i jednom kad ona krene, stvarno je teško zaustaviti. Imate rast već višegodišnji svih ulaznih troškova i energenata i repromaterijala.
Pa nije, subvencionirano je za kućanstva, za poslodavce, odnosno za gospodarstvo, već godinama nije subvencionirano. Hrvatska u Europskoj uniji ima najveći rast cijene energenata u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.
Pa građani su smanjili potrošnju, ali vidimo da se to lagano čeka. Vidjet ćemo kako će se kretati rast cijena. Dakle, uvijek je, naravno, i makroekonomski odgovor je da se inflacija može obuzdati jedino snažnijim smanjivanjem potrošnje i ekonomske aktivnosti. To je nešto što mi ipak ne želimo jer je nama važan rast BDP-a i zadržavanje ovakvih snažnih stopa rasta.
Pa odgovornost je na svima. Ono što mi smo vladi cijelo vrijeme poručivali, to je da je važno smanjiti porezno opterećenje, povećati efikasnost javne i državne uprave, smanjiti birokraciju, odnosno smanjiti porezni ugriz države u gospodarstvo, povećati efikasnost. To je ono što je ključno.
Pa to bi bilo jednostavno kad bi se moglo. Međutim ovo je rezultat, pretpostavljam, ne mogu reći, ali cijeli lanac mora sudjelovati kako bi se svatko odrekao dijela marže, a to utječe na cijenu.
Ja ne znam, stvarno ne znam.
Ja ne znam. Stvarno mi je teško to komentirati. Ono što mi cijelo vrijeme govorimo nije dobro generalizirati jer uvijek je od nekoliko desetaka tisuća proizvoda na policama. Uvijek se može izvući jedan ili dva ili tri da bi se dokazala nekakva teza, međutim to nije nužno točno i nije dobro.
Ako imate konstantu, a konstanta je PDV koji je 5 posto, on nije utjecao niti može utjecati na promjenu cijene. Međutim imate rast kontinuiranih ulaznih parametara. Kao što sam rekla, za gospodarstvo je rast cijene energenata najveći u Europskoj uniji. Mi smo isto tako rekorderi po rastu plaća u cijeloj Europskoj uniji. Znači, realni rast plaća u Hrvatskoj kontinuirano najveći.