U DNEVNIKU HRT-a je gostovao Hrvoje Tkalčić, hrvatski znanstvenik, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri i član američkog seizmološkog društva. Komentirao je potrese u Hrvatskoj i njihove posljedice.
"Seizmologija ide u tom smjeru da se jednog dana potresi mogu predvidjeti, ali se to sigurno neće moći dogoditi bez ulaganja u znanost i tehnologiju koja će se trebati razvijati do te mjere da ćemo možda morati postavljati na tisuće ili milijune senzora na svaki rasjed u unutrašnjosti zemlje", rekao je Tkalčić.
O umjetnoj inteligenciji i postavljanju senzora pod zemlju
Govoreći o ekspediciji postavljanja 27 seizmografa u hladni ocean na dubinu od pet kilometara uz vrlo jake vjetrove, znanstvenik je objašnjavao važnost takvih pothvata pri širenju spoznaja o zbivanjima pod Zemljinom korom. Navedeno istraživanje je usporedio s iskustvom mjerljivim samo sa slijetanjem na drugi planet. "Seizmografi će na oceanskom dnu biti oko godinu dana. Oni će bilježiti potrese, i lokalne i vrlo daleke, a i druge geofizičke fenomene. Jedino uz pomoć takvih skupih i opasnih projekata ćemo uspjeti razumjeti mehanizme nastanka potresa", kaže seizmolog.
Prikupljanje ovakvih podataka jednog bi dana čovječanstvu moglo omogućiti mirniji san, a pogotovo uz pomoć umjetne inteligencije. "Ona ide u tom smjeru da se jednog dana potresi mogu predvidjeti, ali se to sigurno neće moći dogoditi bez ulaganja u znanost i tehnologiju koja će se trebati razvijati do te mjere da ćemo možda morati postavljati na tisuće ili milijune senzora na svaki rasjed u unutrašnjosti Zemlje", objasnio je Tkalčić.
"Da nema potresa, spržila bi nas svemirska radijacija"
Rođeni Bjelovarčanin s australskom adresom prati potrese u Hrvatskoj. Smatra kako će tlo još neko vrijeme podrhtavati, ali bez neke ozbiljnije snage. Za rupe, odnosno urušne vrtače, kaže da mogu biti uznemirujuće jer nastaju iznenada, ali i protiv njih, kaže, ima rješenja. "Postoje metode u eksploracijskoj i forenzičnoj geofizici koje su strahovito skupe, ali koje bi se eventualno mogle primijeniti i izvesti dronovima i mogle bi detektirati pukotine i prazne prostore u podzemlju", smatra Tkalčić.
Ipak, nije propustio ni ukazati na pozitivnu stranu potresa. "Da nema te dinamike, ne bi bilo ni magnetskog polja, ni tektonskih sila, ni tektonike ploča. Dakle, spržila bi nas radijacija iz svemira, ne bi bilo ni oceana ni atmosfere pogodne za život. Ukratko - život na zemlji bi bio nemoguć", zaključuje Tkalčić.