Marija Selak Raspudić je tijekom sinoćnjeg gostovanja u HTV-ovoj emisiji 1 na 1 govorila o svojoj kandidaturi na predsjedničkim izborima.
Kazala je kako joj nedostaju predavanja na fakultetu. "Osjećam grižnju savjesti što trenutno nisam tamo. Jako volim biti na fakultetu i mislim da je to zdravo, a da je zdravo i za studente da imaju kontakt s nekim tko je u politici. Žao mi je što ne mogu obnašati funkcije na fakultetu jer nisu spojive sa Saborom i činjenicom da imam dvoje male djece", navela je.
Smatra da je funkcija predsjednika važna jer bi trebala nadgledati ostale institucije. "Mislim da je funkcija izrazito važna za hrvatsko društvo jer smo mi odgajani kroz predsjedničku funkciju. Kroz nju je nastala i hrvatska država. Duboko u narodnoj svijesti je ukorijenjena predsjednička funkcija", naglasila je.
"Predsjednik sada proglašava zakone i to je samo deklarativna ovlast"
"Smatram da neke njezine ovlasti treba ojačati te da je danas, više nego ranije, ideja da predsjednica ima snažnije ovlasti. Predsjednica RH prvenstveno ne smije biti inatljiva. Ovo nije nekakvo odmjeravanje snaga niti bi trebalo biti. Funkcija inatljive osobe je funkcija šefice opozicije, nekoga tko dolazi iz Sabora i tko će konkurirati na premijersku poziciju", dodala je.
"Nju je trenutno zauzeo predsjednik RH i ako mene pitate, to je štetno za cjelokupnu oporbu", upozorila je. Uvjerena je da predsjednik trebati imati "mogućnost veta na određene zakone koje nije beskonačno i kojeg bi kontrolirala dvotrećinska saborska većina".
"To bi bilo kontrolirano, a ne apsolutni veto. Sada imamo funkciju unutar sustava, a to je da je predsjednik onaj koji proglašava zakone. Na primjeru zakona o izbornim jedinicama, vidjeli smo kako je ta ovlast samo deklarativna. Ja bih to jasnije definirala", poručila je.
"Četiri godine sam bila jedna od najaktivnijih zastupnica"
Ispričala je kako je ušla u politiku zbog nedemokratskih okolnosti u kojima su se održali parlamentarni izbori 2020. godine. "Teško je potpuno iskreno sebe sagledati i dati jasan odgovor o motivima. Kroz svoje cijelo javno djelovanje sam govorila da se svi trebaju politički aktivirati. To je bio moj ideal kao filozofkinje", rekla je.
"Onaj trenutak u kojem sam se aktivirala, nije bio trenutak kada sam to planirala. Po prvi put sam postala majka, postala izvanredna profesorica i potpisala ugovor s Oxfordom na jednom projektu. No onda su se okolnosti trenutka, kada su se izbori proglasili, u jeku onih mjera koje su ograničavala kretanje, a što je protudemokratsko djelovanje, promijenile", nastavila je.
"Učinilo mi se da je to jedini trenutak u mome živote, da ako sada skočim, neću imati osjećaj da sam time osobno napredovala, u onom smislu zadovoljavanja puke ambicije i ta neću imati taj tip ovisnosti o politici. Tada smo ušli u jednu vrlo neizvjesnu utakmicu jer smo surađivali s Mostom, koji je u to vrijeme bio ispod praga", podsjetila je.
"Četiri godine kroz Sabor radila sam intenzivno i bila jedna od najaktivnijih zastupnica. Nekako sam tu prošla čitav proces političkog djelovanja. Osjećala sam izrazito poštovanje prema toj instituciji. Kada sam prvi put vidjela sabor, bio je tako mali u odnosu na ono mjesto koje je bilo u mojim očima. Očekivala sam neki amfiteatar, arenu", istaknula je.
"Ključna dva čovjeka u državi su imala mogućnost razboritog uzmaka"
Tvrdi da se "naša politika svela na osobne animozitete gdje je ego došao ispred državnih interesa". "Mi smo članica NATO-a. To ima određena prava i obaveze. Međutim u ovoj situaciji su postojale greške s dvije strane. U svakoj odluci koja se odnosi na HV, predsjednik je trebao biti konzultiran. Tu nema 'ali'. Takve su ovlasti", upozorila je.
"Isto tako, predsjednik je sigurno znao, s obzirom na izvješća koja je dobivao od GS OSRH-a, što se događalo, dok je još bilo u pripremnoj fazi, prije nego što smo se obvezali da ćemo biti dio misije pomoći Ukrajini. Morao je to diplomatski na vrijeme riješiti", dodala je.
Napomenula je kako sada pati ugled HV-a, a "ključna dva čovjeka u državi su imala mogućnost razboritog uzmaka". "Predsjednik je mogao ne praviti problem od toga, ali i reći da će se ubuduće stvari rješavati drugačije", uvjerena je.
"Isto tako, aktualni predsjednik vlade, u trenutku kada nema dvotrećinsku većinu, kada vidi podjelu u Saboru, je mogao pokazati dovoljno političke zrelosti da bude taj koji kaže: 'Ja ovo neću forsirati'. Nismo tu da se prebrojavamo, pogotovo na ovakvim temama gdje je važno da barem prema van pokažemo jedinstvo", rekla je.
"Način na koji se razgovara o vojnom roku je neozbiljan"
Tvrdi kako ovakva situacija saveznicima ukazuje da je u Hrvatskoj "linija zapovijedanja podijeljena".
Osvrnula se i na uvođenje vojnog roka, kazavši kako ima određene kompetencije za govoriti o toj temi. "Više godina sam predavala kao vanjska predavačica na Ratnoj školi Ban Josip Jelačić i držala sam predavanje o kreaciji hrvatskog identiteta u geostrateškim okolnostima", naglasila je.
"Što se tiče vojnog roka, ono što meni koristi je da sam i prije politike razgovarala s vojskom. Tako se i danas konzultiram sa strukom i izlazim u javnost tek nakon ozbiljnih analiza. Način na koji se razgovara o vojnom roku u Hrvatskoj je poprilično neozbiljan", navela je.
Objasnila je da za sigurnost nije dovoljna samo nabava oružja, nego su potrebne naša čvrstoća i borbena spremnost. "Zato sam kritizirala aktualnog predsjednika, koji je, da bi se obranio od toga koliko koristi helikoptere, govorio koliko je nezavidna borbena spremnost naših pilota, a to je informacija koja se prema pravilnicima ne iznosi u javnost", kazala je.
"Što se tiče vojnog roka, procjene struke su da bi on trebao trajati šest mjeseci, ali i da bi se to moglo smanjiti na tri do četiri mjeseca. Trebamo znati koja je ta toliko ozbiljna ugroza da bi toliko temeljito trebali mijenjati društvo tako da uvodimo vojni rok", zaključila je.