Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu prije tri godine, Viktor je bio spreman umrijeti za svoju zemlju. Dobrovoljno se javio da brani Kijev od neprijateljskih tenkova i pridružio se ukrajinskim oružanim snagama. U proljeće 2023. borio se u selu Tonenke u blizini grada Avdijivke na istoku zemlje.
"Kada sam stigao, bio sam super motiviran. Da je bilo potrebno, dao bih svoj život", prisjetio se Viktor za The Guardian.
Međutim postupno se razočarao. Bitka je bila žestoka. "Rusi bi potpuno razbili naše položaje", rekao je Viktor. Ukrajinski zapovjednici davali su nerealne zapovijedi. Dok je branio jednu srušenu zgradu, ploča mu je pala na rame. Nakon što je dobio injekcije protiv bolova rečeno mu je da se vrati na front.
"Shvatio sam da sam nitko. Samo broj", rekao je Viktor.
U svibnju iste godine Viktor je napustio svoj položaj kako bi otišao na liječenje. Nije se vratio. Njegov zapovjednik ga je označio kao odsutnog bez dopuštenja. Viktor je jedan od tisuća ukrajinskih vojnika koji su napustili svoje postrojbe. Točan broj je vojna tajna, ali dužnosnici priznaju da je broj velik. Kažu da je to razumljivo, jer su umorni vojnici služili mjesecima bez pravog odmora.
Pitanje dezerterstva dospjelo je na naslovnice u Ukrajini. Prošli tjedan vlada je pokrenula istragu protiv 155. mehanizirane brigade. Pedeset i šest vojnika nestalo je tijekom obuke u Francuskoj. Za još stotine drugih ne zna se gdje su. Zapovjednik brigade Dmitro Rjumšin je uhićen. Prijeti mu 10 godina zatvora zbog neobavljanja službene dužnosti i neprijavljivanja neovlaštenih izostanaka.
Nakon tri godine rata Ukrajini očajnički nedostaje vojnika, posebno pješaštva. To je ruskoj vojsci olakšalo napredovanje na istoku. Postoje i strukturni problemi. Nove brigade izgrađene su od nule. Loše su se iskazale. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je naredio promjenu politike, odnosno sada se neiskusni novaci integriraju u postojeće bojne.
Neki dezerteri drže se u ilegali. Drugi žive i rade otvoreno. Viktor se vratio u svoju brigadu u kolovozu 2023. godine, ali mu je rečeno da nije poželjan. Nekada obučeni snajperist, sada vodi mehaničarsku radionicu u zapadnoj Ukrajini, gdje besplatno popravlja vojna vozila.
Je li ubijao Ruse? "Mnogo njih", odgovorio je Viktor: "Svi su umorni. Raspoloženje se promijenilo. Ljudi su grlili vojnike na ulicama. Sada su zabrinuti da će biti regrutirani."
Viktor je dodao da postoji veliki nedostatak ljudstva na prvoj liniji. U veljači 2023. dobio je 10-dnevni odmor, samo da bi bio pozvan dan nakon što se vratio kući, jer je Avdijivka bila napadnuta. Dva suborca iz njegove satnije su poginula. Mnogi su ranjeni.
"Jedan je izgubio ruku. Drugi nogu. Neki su imali rane od metaka. Nitko nije potpuno OK. Ipak, uspjeli smo ostvariti neke zadatke", rekao je Viktor.
Drugi dezerter Oleksij kaže da je sudjelovao u ukrajinskim ofenzivama oko Mikolajiva i Hersona. Tijekom zime 2022. posvađao se s novim zapovjednikom, neuspješno se prijavio za premještaj i ozlijedio se.
"Dosegao sam točku ključanja. Pa sam odlučio otići tamo gdje me nitko ne može pronaći", rekao je Oleksij.
Od tada se Oleksij skriva: "Vidjet ćemo što će se dogoditi. Možda me uhvate i pošalju na bojišnicu." Dodao je da bi ponovno uzeo oružje u ruke ako Rusi uđu u njegov grad ili ako ukrajinska vojska postane istinski reformirana sila NATO-a, s boljim generalima. Na pitanje je li sretan, odgovorio je: "Živ sam. Što duže rat bude trajao, bit će više ljudi poput mene."
Olha Rešetilova, ukrajinska povjerenica za zaštitu prava pripadnika oružanih snaga, rekla je da razumije zašto su neki ljudi pobjegli: "Budimo iskreni. Problem je velik. To je prirodno nakon tri godine rata. Ljudi su iscrpljeni. Žele vidjeti svoje obitelji. Njihova djeca rastu bez njih. Odnosi se prekidaju. Žene i muževi ne mogu čekati zauvijek. Osjećaju se usamljeno."
Rekla je da je mnogim vojnicima narušeno mentalno zdravlje. Mali sukob s časnikom može ih potaknuti da pobjegnu iz svoje postrojbe. Bilo je i ozljeda. "To je složen i kompliciran problem. Ne možemo to riješiti kaznama. Ako se radi o izboru između smrti i odlaska u zatvor, naravno da ćete u tom trenutku izabrati drugu opciju", objašnjava Rešetilova.
Rešetilova je poznata aktivistica za ljudska prava. Svoju novootvorenu dužnost preuzela je u siječnju na zahtjev predsjednika Zelenskog. Njezina je uloga uravnotežiti potrebe države s pravednošću prema pojedincima: "Imamo postsovjetsko nasljeđe u kojem je vojnik rob svom zapovjedniku. Ali ukrajinska vojska se transformira. Pokušavamo to promijeniti, učiniti ga modernijim i orijentiranim na ljude."
Ukrajinski parlament raspravlja o tome kako mobilizirati više novaka. Dezerterima prijeti između 12 i 15 godina zatvora. Prošlog ljeta parlamentarni zastupnici ukinuli su kazne za one koji se dobrovoljno vrate u svoje postrojbe, uz vraćanje svih beneficija. Također je donesen zakon koji vojnicima omogućuje prelazak u druge postrojbe, kako bi se zaobišli dugotrajni sukobi između nižih i viših činova.
Rešetilova je rekla da su premještanja bila nepopularna među zapovjednicima, koji su ih blokirali jer im je nedostajalo vojnika. Vlada radi na rješenju, dopuštajući podnošenje zahtjeva putem aplikacije Army+ ministarstva obrane. U međuvremenu se pripremaju izmjene kako bi se privukle osobe od 18 do 25 godina, koje su trenutačno izuzete od mobilizacije. Izmjene uključuju zajamčenu obuku i mjere za osiguranje dijaloga između vojnika i zapovjednika.
Narednik Andrij Hrebenjuk, koji se bori u gradu Velika Novosilka u Donjeckoj oblasti, rekao je da su vojnici "prilično često" samovoljno odlazili: "Neki bi se vratili, a neki ne bi. Više se radi o moralu nego o ozljedama. Potreban im je psihički reset. Provedu neko vrijeme s obiteljima i ponovo se pojave nakon nekoliko mjeseci. Ne suosjećam, ali i ne osuđujem."
Hrebenjukova 110. mehanizirana brigada prošli je tjedan poduzela neobičan korak i objavila da joj kritično nedostaje osoblja. Imala je dovoljno dronova i topova, ali ne i pješaštva, u vrijeme stalnih ruskih napada.
"Moramo razbiti stereotip da ćete poginuti za pet minuta. Jednostavne stvari te drže na životu, poput kopanja rovova, čišćenja oružja i pažnje tijekom obuke prve pomoći", rekao je Hrebenjuk.
Rešetilova je rekla da stotine tisuća ukrajinskih vojnika ostaju na svojim položajima. Mobilizacijska kriza mogla bi se riješiti, dodala je, kada bi ukrajinski saveznici poslali svoje postrojbe. Čak i da Kijev padne, Vladimir Putin bi nastavio.
"Kako ja to vidim, europske su vojske te koje su odsutne bez dopuštenja. Oni ne razumiju – ili ne žele razumjeti – da je ovo i njihov rat", zaključuje Rešetilova.
