DRŽAVNO izborno povjerenstvo (DIP) danas je u službenom priopćenju još jednom podsjetilo na zakonske odredbe koje se tiču izborne šutnje i dana kada je na snazi izborna šutnja.
Podsjetimo, izborna šutnja počinje u noći s petka na subotu točno u ponoć i traje do nedjelje do zatvaranja birališta odnosno do 19 sati.
Detaljno pojasnivši što izborna šutnja znači, predsjednik DIP-a Branko Hrvatin (na slici) u priopćenju je istakao da su za kršenje zakonskih odredbi o izbornoj šutnji predviđene novčane kazne u iznosu od tri do 500 tisuća kuna.
Za vrijeme šutnje ne smije se vršiti nikakva izborna promidžba, predstavljati kandidate, izlagati izborne programe niti na bilo koji način dovoditi sadržajem javni skup u vezu s izbornim programima i kandidatima na izborima.
Okupljanje nije zabranjeno, ali tko će paziti poštuje li se šutnja?
Hrvatin ističe da je svrha šutnje da omogući biračima da se neposredno uoči izbornog dana, a nakon izborne promidžbe, bez ikakvih utjecaja kandidata, političkih stranaka, udruga i medija pripremi i odluči za određenog kandidata ili izbornu listu.
"Svaki javni skup ili manifestacija na kojoj bi se moglo očekivati iznošenje programa ili poruka od strane organizatora ili sudionika koji se dovode u vezu, pozitivnu ili negativnu, s bilo kojom političkom strankom, koalicijom stranaka odnosno njihovim programima, proizvodi učinke koji su protivni svrsi i cilju s kojima je propisna izborna šutnja", stoji u zaključku Hrvatinovog priopćenju.
Iz priopćenja je jasno da DIP nije zabranio okupljanje i prosvjed što su ga proteklih dana najavljivali predstavnici sindikata javnih službi, ali je upozorio da bi takvo okupljanje moglo uzrokovati kršenje izborne šutnje koja je pak podložna zakonskim sankcijama odnosno novčanom kažnjavanju.
Kršenje šutnje do sada je prolazilo bez sankcija
Dragan Zelić, zamjenik izvršne direktorice nevladine organizacije Građani organizirano nadgledaju glasanje (GONG), rekao nam je da je hrvatskim Ustavom svim građanima zagarantirano pravo na javno okupljanje uključujući i vrijeme izborne šutnje. Pri tome se mora voditi računa o poštivanju izborne šutnje.
"Do sada se šutnja uvijek kršila, ali koliko nam je poznato, nitko nije bio sankcioniran iako su kazne od 3.000 do pola milijuna kuna", rekao nam je Zelić.
No u cijeloj priči se postavlja pitanje tko je taj tko bi trebao paziti da se na javnim manifestacijama ili bilo kakvim drugim javnim okupljanjima ne krši izborna šutnja.
Politička (ne)kultura
Članica DIP-a Vlatka Kovačević, rekla nam je da je to pitanje u ovlasti lokalnih odnosno gradskih, županijskih i općinskih izbornih povjerenstava koja imaju ovlasti prijavljivati sve izborne nepravilnosti uključujući kršenje izborne šutnje.
Pri tom zakonom nije predviđeno postavljanje "promatrača" koji bi na mjestima javnih okupljanja pazili poštuje li se izborna šutnja već taj zadatak pada na leđa kandidatima i njihovim suradnicima te ostalima građanima koji lokalnim izbornim povjerenstvima mogu i trebaju prijaviti kršenje šutnje i drugih odredbi zakona o postupku provođenja izbora.
GONG-ovac Zelić zaključuje pak kako više nije riječ ni o sankcioniranju nego o političkoj kulturi:
"Ako je šutnja, onda je šutnja i to trebaju svi poštovati uz osiguranje temeljnih Ustavom zajamčenih prava."
R.I.
Foto: Dragan Matić / Cropix, Index