NEZAVISNI sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) zatražio je od vlade povećanje plaća u sustavu visokog obrazovanja i znanosti za 20 posto, kako bi se zaustavio daljnji pad kupovne moći zaposlenih i ispravila nepravda u odnosu na druge zaposlenike u javnim službama.
Predsjednik Velikog vijeća Predrag Marković rekao je na konferenciji za novinare da su vladu upozorili kako parcijalno rješavanje problema nejednakosti plaća u sustavu javnih i državnih službi nije dobro, već neodrživo i štetno.
Treba se, kazao je, vratiti u okvire rješavanja problema unutar najavljenog zakona o plaćama, što je jedini put rješavanja nepravilnosti i nejednakosti unutar pojedinih sustava te između njih.
"Ne treba čekati rujan"
Pritom ne treba čekati rujan za početak pregovora o povećanju osnovice plaća, rekao je i Marković dodavši kako na svoje zahtjeve od premijera nisu dobili nikakav odgovor.
Inflacija usporava, iako i dalje raste te je sada na razini od 7.9 posto. Nastavlja se realni pad kupovne moći zaposlenika u sustavu, a rast cijena prehrambenih proizvoda od 13.5 posto pokazuje da je još inflacija izuzetno visoka.
S druge strane rast plaća u gospodarstvu je dvoznamenkast i na razini je 11.9 posto za ožujak, proračun se puni dobro i stoga tražimo povećanje plaća, poručio je Marković koji smatra da bi o porastu osnovice plaća trebalo razgovarati već sada.
"Plaće u znanosti i visokom obrazovanju zaostaju za plaćama"
Glavni tajnik Sindikata Matija Kroflin podsjetio je kako su parcijalno povećane plaće u zdravstvu, na što su se nadovezali i drugi sindikati sa zahtjevima za svoje djelatnike. Plaće u znanosti i visokom obrazovanju nesrazmjerno su pale u odnosu na sve ostale i zaostaju za plaćama ostalih zaposlenika u zemlji, ustvrdio je.
Vladino parcijalno "iskakanje" narušilo je sustav kolektivnog pregovaranja stvaran 30-ak godina i umjesto da smanjuje, to povećava nejednakosti među zaposlenicima i otvara prostor za štrajkove i iskazivanje nezadovoljstva u izbornoj godini, rekao je Kroflin.