Screenshot HRT
U OTVORENOM se raspravljalo o cijepljenju i povratku zaboravljenih bolesti. Naime, u Hrvatskoj je troje ljudi umrlo od gripe, a u epidemiji ospica u Srbiji više je od 800 zaraženih. U Sloveniji je 250 ljudi u izolaciji. U sinoćnjoj emisiji na HRT-u, postavljeno je pitanje je li globalni pokret protiv cijepljenja kockanje sa zdravljem ili bitka protiv farmaceutskog lobija.
Gosti Otvorenog bili su ugledni virusolog i voditelj Nacionalnog centra za gripu Vladimir Draženović, specijalistica interne medicine Lidija Gajski, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić te Petra Šestak iz Građanske inicijative "Cijepljenje – pravo izbora".
"Sebična odluka roditelja"
Vladimir Draženović se zalaže za bolju informiranost javnosti i zdravstvenih djelatnika o cijepljenju. Smatra kako postoji deficit znanja o toj temi.
"Mi ne možemo promotivno govoriti o cijepljenju dok ne postoji kontinuitet edukacije", kaže on. Komentirao je iz pozicije čovjeka koji je cijepio svoju djecu i čije dijete se nalazi u kontaktu s djetetom koje nije cijepljeno.
"Smatram da je sebična odluka roditelja koji računa da će na temelju kolektivnog imuniteta djece koja su cijepljena, njegovo dijete biti zaštićeno", rekao je Draženović.
Govorio je i o epidemiji gripe koja je stigla u Hrvatsku te ocijenio kako je dinamika bolesti jednaka kao i prošle godine.
"Prema našim pokazateljima, nemam osjećaj da je nešto blaža sezona. Svi parametri govore da je isti intenzitet epidemije. Broj preminulih prošle godine je bio 27, a to je prijavljeni broj. Indirektno broj je još i veći. Isto tako, smrtni slučajevi su krenuli oko Nove godine i zasad je dinamika ista. Razlika je ta što se nije dogodilo 25 godina u Hrvatskoj da dominira od samog početka i B virus gripe", otkrio je Draženović.
"Ove se godine protiv gripe cijepilo oko 300 tisuća starijih sugrađana", rekao je virusolog. Govoreći o prvim simptomima te bolesti, gripu je povezao s ospicama.
"Epidemija pokosi dosta starijih ljudi"
"Jedina je razlika osip. Komplikacije su iste. To je vrlo slična bolest, osim što je ova dosta češća kod djece. Bitno je naglasiti, osobito kada pričamo o cijepljenju, da se mi ne cijepimo protiv bolesti za koju postoji lijek. Kad bi za ospice postojao lijek, ne bi se cijepili. Ne cijepimo se protiv bolesti koje ne izazivaju epidemiju i ne cijepimo se protiv bolesti koje ne izazivaju teške kliničke slučajeve i smrti", rekao je Draženović.
Alemka Markotić naglasila je da je smrtnost od te bolesti pojačana zbog slabijeg imunološkog sustava i kroničnih bolesti.
"Nažalost, svjedoci smo da epidemija gripe pokosi dosta starih ljudi u sezoni gripe", rekla je Markotić.
Dodala je kako se učinkovitost i djelotvornost cjepiva preispituje dok ono postoji. Naglasila je kako pitanje cijepljenja nije stvar stava, već da liječnici trebaju govoriti na osnovi medicinskih dokaza koji pokazuju benefite cjepiva. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti je objasnila na koji način ospice utječu na čovjeka.
"Nepotrebno cjepivo"
Specijalistica interne medicine Lidija Gajski smatra kako je cjepivo protiv gripe minimalno djelotvorno kad se radi o zdravo aktivnoj populaciji. Dodala je kako su veliku većinu istraživanja o učinkovitosti cjepiva proveli proizvođači pa se zato može zanemariti.
"Ako me pitate za gripu, onda sam sasvim sigurna da je to cjepivo nepotrebno jer je neučinkovito. Dakle, ja sam vrlo dugo proučavala originalna istraživanja o učinkovitosti i sigurnosti toga cjepiva. Našla sam dva velika sustavna pregleda. Radi se o metaanalizama koje su objavljene u Cochranovoj bazi i u Lancetu. Radi se o dvije metaanalize koje su skupile sva moguća istraživanja o cjepivu protiv gripe u zadnjih nekoliko decenija na stotinama tisuća ispitanika. Došli su do zaključka kako je cjepivo protiv gripe minimalno djelotvorno kad se radi o zdravo aktivnoj populaciji", rekla je internistica.
"Ako se uzme u obzir pristranost, a velika većina tih istraživanja napravljena je od strane proizvođača, onda se ta učinkovitost može praktički zanemariti. Radi se o učinkovitosti vezanoj samo uz obolijevanje od bolesti. U najboljem slučaju imamo skromnu korist. Korist za smrtnost, komplikacije i hospitalizaciju nije se adekvatno istraživala. To je što se tiče odraslih ljudi koji gripu prebolijevaju, ako su zdravi, sa smrtnošću nula. Riječ je o bolesti koja vas baci u krevet na 5 do 7 dana i to je to", rekla je Lidija Gajski.
Brkanje pojmova
"Kad je riječ o starijoj populaciji i kroničnim bolesnicima, pročitala sam i u jednom i u drugom pregledu da kvalitetna istraživanja o učinkovitosti ovog cjepiva na ovim populacijama uopće nisu izvedena i nikakvi se zaključci u starijih i kronično bolesnih ljudi ne mogu donijeti. Točka", izjavila je internistica.
Voditelj Nacionalnog centra za gripu Vladimir Draženović rekao je kako se ne može složiti s ovim jer je upravo svoju doktorsku disertaciju radio na ispitivanju djelotvornosti cjepiva protiv gripe.
"U našem laboratoriju s antigenima i sojevima Svjetske zdravstvene organizacije vidjeli smo itekakav učinak cijepljenja protiv gripe kod te populacije i baš smo ispitivali populaciju od 50 do 65 godina jer smatramo da je potrebno pomaknuti granicu za cijepljenje i niže. Brkamo tri pojma - učinkovitost, uspješnost i djelotvornost. Učinkovitost je ono kad daš cjepivo i gledaš protutijela u krvi. Djelotvornost ovisi o masu faktora. Djelotvornost od cjepiva je toliko dobra da ne znam koji ozbiljni medicinski časopis ne preporučuje cijepljenje protiv gripe", odgovorio joj je Draženović.
Gajski je rekla što misli o cjepivu protiv ospica.
"Za cjepivo protiv gripe sam sigurna da ne djeluje i da može biti štetno. Za cjepivo protiv ospica ne bih se usudila tvrditi. Pobornik sam teze da bi se svako cjepivo trebalo pojedinačno ispitati, u smislu potrebe za cijepljenjem. Bolest mora biti ozbiljna, česta, nelječiva i cjepivo mora biti djelotvorno i sigurno. Na taj način testirano cjepivo treba biti raspravljeno u jednoj neovisnoj i objektivnoj raspravi za koju danas ne postoje uvjeti. Ne bih se usudila tvrditi je li nam cjepivo protiv ospica potrebno ili nije", kaže internistica.
Umjetni pad i manipuliranje grafikonima
"Teza da je polio reduciran zahvaljujući cjepivu je vrlo dubiozna. Nije pao broj oboljelih nego se suzila definicija. Ono što se ranije uključivalo u polio, više nije bilo uključeno. Na taj način umjetno se dovelo do pada", odgovorila je na Togonalov upit o povratku bolesti koja se smatrala iskorijenjenom.
Profesorica Alemka Markotić je rekla kako se ne može složiti s ovim.
Draženović je pokazao grafikone na kojima je prikazao pad više različitih bolesti u Hrvatskoj nakon cijepljenja.
Gajski je to nazvala tipičnim manipuliranjem grafikonima.
"Vi smatrate da su generacije epidemiologa u hrvatskom zdravstvu manipulirale podacima?" upitao je Lidiju Gajski.
Epidemija zbog cijepljenja
"Ospice mogu biti ozbiljna bolest, ali to nije često. Komplikacije su rijetke i danas se puno bolje rješavaju nego prije 50 ili 100 godina. Smrtnost je uvijek bila vezana uz slabije imovno stanje obitelji. Ajmo napraviti nešto u tom smislu, a ne u nuđenju cjepiva", rekla je Gajski.
Dokazano je da se cijepni soj virusa ospica širi dalje, dakle da djeca mogu oboljeti od cjepiva. Postavlja se pitanje imamo li epidemije danas radi toga što ne cijepimo ili upravo radi toga što cijepimo djecu", nastavila je Gajski.
Prijava nuspojava
Petra Šestak je naglasila kako u građanskoj inicijativi "Cijepljenje – pravo izbora" nisu ni za niti protiv cijepljenja, već su za poštivanje pravilnika i propisa o načinu imunizacije u Republici Hrvatskoj.
"To prvenstveno uključuje slobodni i informirani pristanak koji cijepljenje kao medicinski zahvat- nema", naglasila je Šestak.
"U Hrvatskoj je liječnik dužan po zakonu prijaviti svaku nuspojavu. Nakon cjepiva ili bilo kojeg drugog lijeka. Propisana je i kazna od 30 do 50 tisuća kuna za liječnika koji to ne učini. Ono što se danas događa, dali smo si truda i izračunali, da se u Hrvatskoj godišnje aplicira 500 tisuća doza cjepiva. Prijavi se oko 150 do 160 nuspojava godišnje. Statistički gledano, kada pročitate uputu o bilo kojem konkretnom cjepivu, jednostavno je nemoguće da na 500 tisuća cjepiva imamo samo 150 nuspojava cjepiva.
Togonal ju je upitao misli li da pedijatri ne prijavljuju nuspojave.
"Ne da ja to mislim, ja to osobno znam jer se to meni dogodilo. Moja pedijatrica je isto tako bila dužna zakonom prijaviti sumnju na nuspojavu kod mog djeteta koje je bilo zdravo prije nego sam ga dovela na cijepljenje. 48 ili 50 sati nakon cijepljenja, moje dijete ima tipičnu školsku nuspojavu", rekla je Šestak.