AKO razmišljate o podizanju kredita ili ste već proučavali proces i potrebnu dokumentaciju, onda vam je jasno kakav je proces ispred vas te koliko ćete šaltera morati obići i koliko papirologije prikupiti. Provjerili smo što sve od papira banke zahtijevaju za dokazivanje kreditne sposobnosti, ali i postoji li lakši način za obavljanje navedenog.
Bilo da želite podići stambeni, nenamjenski ili drugi kredit, potrebno je prikupiti dokumentaciju kojom se dokazuje identitet i potvrđuje kreditna sposobnost. Sve banke traže osnovnu dokumentaciju, a neke banke mogu tražiti da priložite i dodatnu dokumentaciju.
U osnovnu dokumentaciju ulazi zahtjev za kredit koji ispunjava korisnik kredita te opcionalno osoba koja će se voditi kao solidarni dužnik/jamac. Ovi obrasci su dostupni u poslovnicama banki ili na njihovim web stranicama. U sklopu ovog obrasca potrebno je ispuniti osobne podatke o korisniku kredita i podatke o njegovoj imovini, te podatke o iznosu, namjeni, vrsti i roku otplate traženog kredita.
Osim toga, u sklopu zahtjeva za kredit su i podaci o zaposlenju i prihodima korisnika kredita, koje ispunjava i ovjerava poslodavac, ako je tražitelj kredita stalno zaposlena osoba. Poslodavac upisuje podatke kao što su naziv, OIB, MB i adresa tvrtke te podatke o zaposleniku. Ti podaci uključuju informacije o vrsti radnog odnosa, razdoblju zaposlenja te iznosu plaće u protekla tri mjeseca.
Uz to, potrebno je priložiti kopiju osobne iskaznice korisnika kredita (i solidarnog dužnika/jamca, ako postoji), odnosno kopiju putovnice ako je korisnik kredita strana fizička osoba.
Dokumentacija kojom se dokazuje kreditna sposobnost ovisi o vrsti primanja odnosno zaposlenja, a uvid u detalje oko potrebne dokumentacije može se dobiti u banci u kojoj se zahtijeva kredit ili na mrežnim stranicama banke.
Najčešći zahtjev su tri posljednje platne liste s potpisom i žigom poslodavca. To vrijedi za one koji rade u javnim i državnim poduzećima, trgovačkim društvima (d.o.o., j.d.o.o., d.d., j.t.d. ili k.d.), jedinicama državne uprave ili lokalne samouprave, ustanovama u vlasništvu RH, županija ili gradova te poslovnim subjektima u privatnom vlasništvu.
U slučaju da poslovni subjekt u privatnom vlasništvu ima manje od pet zaposlenih potrebno je priložiti i JOPPD obrazac iz Porezne uprave za minimalno zadnjih šest mjeseci.
Zaposleni na određeno uz dokaz o visini redovnih mjesečnih primanja trebaju priložiti i Ugovor o radu na određeno vrijeme ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom se dokazuje da je zaposlen kod istog poslodavca najmanje 12 mjeseci bez prekida.
Zaposleni u udrugama i zadrugama uz osnovnu dokumentaciju kojom dokazuju mjesečna primanja trebaju priložiti i BON2 dokument koji izdaje banka i JOPPD obrazac za minimalno zadnjih šest mjeseci.
Postoji i dodatna dokumentacija koju trebaju izvaditi obrtnici, osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti i osobe slobodnih zanimanja, a koji si ne isplaćuju plaću. Dodatni dokumenti traže se i za one koji rade na brodovima ili naftnim platformama te iznajmljivače nekretnina ili turističkih apartmana, a sve informacije o potrebnim dokumentima pruža banka.
Umirovljenici koji primaju mirovinu u RH trebaju priložiti original zadnjeg odreska mirovine, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s navedenim podacima o zadnjoj mirovini uz specifikaciju obustava ili obavijest o mirovini koju je izdala banka, a koja također sadrži podatak o obustavama na mirovinu.
Ako je riječ o novopečenim umirovljenicima koji još nisu primili isplatu prve mirovine, prilaže se rješenje o mirovini odnosno ugovor sklopljen s mirovinskim osiguravajućim društvom.
Umirovljenici koji primaju stranu mirovinu trebaju donijeti presliku rješenja ili zadnje usklađenje o visini mirovine te ovjereni prijevod tih dokumenata u kojemu treba biti navedena visina mirovine. Također treba donijeti ispis uplata na devizni račun u zadnja tri mjeseca, ako se mirovina prima u drugoj banci od one u kojoj se zahtijeva kredit.
Za prikupljanje dokumentacije potrebno je obići više šaltera, od banke do Porezne uprave, Zavoda za mirovinsko osiguranje i slično. No unatrag godinu dana je ovaj proces, kao i mnogi drugi birokratski procesi koji uključuju javnu upravu, olakšan i digitaliziran.
Svi građani koji imaju važeću elektroničku osobnu iskaznicu (čip) mogu aktivirati certifikate i potpisivati osobnom iskaznicom. Ako žele sve to imati na telefonu – mogu besplatno skinuti mobilnu aplikaciju Certilia i nakon aktivacije osobne zatražiti mobilni identitet.
To znači da osim s kvalificiranim potpisnim certifikatom na eOsobnoj građani mogu i udaljeno potpisivati različite elektroničke dokumente - mobitelom.
Sve što se potpiše kvalificiranim udaljenim potpisnim certifikatom putem aplikacije Certilia, ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis. Detalje oko predaje elektronički potpisanih zahtjeva za kredit i praksu poslovanja građani mogu provjeriti sa svojom bankom.
Uz to, ova aplikacija služi i kao vjerodajnica visoke razine, pa omogućava i jednostavniji pristup portalu e-Građani.
Aplikaciju Certilia mogu aktivirati svi građani koji posjeduju osobnu iskaznicu koja ima ugrađen čip, bilo da se radi o eOsobnoj prve ili druge generacije. Kako biste je aktivirali, potrebno vam je sljedeće:
Čitav proces je objašnjen na službenoj web stranici eOI, a detaljno opisan postupak aktivacije mobileID osobne iskaznice možete pogledati i u videu.
U nekim policijskim postajama dostupni su i mobilni kiosci na kojima je moguće još jednostavnije aktivirati eOsobnu i aplikaciju Certilia, bez potrebe za korištenjem čitača kartica. Popis lokacija na kojima možete aktivirati eOsobnu i mobilni identitet možete pronaći ovdje.
Uz lakše prikupljanje dokumentacije i predaju zahtjeva za kredit, ovo će omogućiti i brže obavljanje mnogih drugih usluga iz područja javne uprave, a građani će osjetiti prednosti stupanjem uredbe o uredskom poslovanju, 1. siječnja 2023.
Sadržaj donose Index i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.