SLOVENIJA podržava ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, kazala je danas buduća slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, ali je upozorila da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme Schengena.
Slovenija podržava proširenje Schengena na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, ali će za to biti teško postići političku suglasnost, kazala je Fajon odgovarajući na pitanja slovenskih zastupnika pred parlamentarnim odborom za vanjsku politiku, dodavši da je razlog u nepovjerenju do kojeg je među članicama Schengenskog prostora došlo nakon velike migracijske krize 2015./2016., zbog čega po njenim riječima pet država članica Schengena, među njima i Austrija, još uvijek i dalje provodi pojačane kontrole sa susjednim državama koje su u Schengenu.
Fajon: Mislim da nam treba moćno povjerenje među članicama
"Sve dok ne obnovimo, ne reformiramo Schengen mislim da je proširenje Schengena na tri nove države ugroženo. Mislim da nam je najprije potrebno ostvariti moćno povjerenje među članicama", kazala je Fajon.
U svom uvodnom jednosatnom izlaganju u kojemu je iznijela načela kojima će se voditi slovenska politika, Fajon je među ostalim rekla da će se zalagati za dosljedno poštovanje arbitražnog sporazuma o granici s Hrvatskom, kako je navedeno i u koalicijskom sporazumu triju stranaka koje ulaze u vladu novog premijera Roberta Goloba.
No dodala je da se iskreno zauzima za strategiju što boljih dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom, te da je ulazak Hrvatske u Schengen i u OECD u obostranom interesu Slovenije i Hrvatske.
Slovenija i Hrvatska imaju puno više istih interesa nego razlika, kaže Fajon
"S Hrvatskom imamo mnogo više zajedničkih interesa nego razlika, a s političkom se voljom sva pitanja mogu riješiti", kazala je Fajon. U svom govoru na početku sjednice Fajon je među ostalim istakla da će se Slovenija u budućoj vanjskoj i europskoj politici zauzimati za proširenje Europske unije na države zapadnog Balkana, te za dijalog Beograda i Prištine, pri čemu će aktivnije sudjelovati u tom procesu i na europskoj razini i na forumima regionalnih inicijativa.
Kritički je ocijenila djelovanje odlazeće vlade Janeza Janše na području vanjske politike u zadnje dvije godine, posebno njene deficite na planu poštivanja nezavisnih institucija i medija te približavanje Slovenije u tom razdoblju autoritarnim režimima u Mađarskoj i Poljskoj, najavivši ponovno okretanje Slovenije jezgri, odnosno središnjim državama EU s jakim institucijama i načelom poštivanja vladavine prava, posebno istaknuvši Njemačku, a spomenula je i Francusku i Italiju.
Cilj buduće slovenske diplomacije po njenim će riječima biti vratiti i povećati ugled Slovenije, te zagovarati slovenske interese, a u taj angažman želi, kako je dodala, unijeti i svoje osobne karakteristike, a to su ustrajnost, hrabrost i samosvijest.