Već duže vrijeme hrvatski školski sustav nije se u stanju izboriti s problematičnim desetogodišnjim učenikom čije ponašanje, tj. nesnalaženje sustava oko njegovog ponašanja, mjesecima puni novinske stupce.
700 učenika nije došlo na nastavu
>>700 učenika nije u školi zbog problematičnog dječaka. Oglasili se njihovi roditelji
Danas je stvar kulminirala tako što 700 učenika osnovne škole u Novom Zagrebu nije došlo na nastavu zbog dječaka koji je nedavno iz Osnovne škole Miroslava Krleže prebačen u tu školu. Kako nam je ranije rečeno, ovo mu je treća škola. Prije OŠ Miroslava Krleže pohađao je školu iz koje je premješten jer je navodno učeniku slomio ruku.
Roditelji su se danas okupili ispred novozagrebačke škole i ističu da se bore za prava svoje djece, ali i prava problematičnog dječaka kojem je nužna stručna pomoć. Još krajem prošlog tjedna roditelji su poručili da ih sustav ne čuje niti štiti.
Fuchs spominje balvan-revoluciju
Kazali su da je učenik počeo verbalno vrijeđati i izvikivati proste riječi. Napominju da se to dogodilo čim je stigao u njihovu školu. "Uznemirava djecu, govori prostote, seksualno uznemirava curice, pokazuje srednji prst i slične stvari", rekla je majka jednog djeteta. Roditelji ipak poručuju da ovo nije prosvjed protiv djeteta, nego protiv sustava.
>>700 učenika nije u školi zbog problematičnog dječaka. Fuchs: Ovo je balvan-revolucija
Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, govori da je to pritisak na sustav da se dijete makne iz škole. "To je takva poruka, hajdemo neku balvan-revoluciju bez razgovora", rekao je Fuchs.
Iz Ministarstva su prošlog tjedna pozvali na empatiju te su se dodirnuli i ljudskosti, napomenuvši da propisi koje bi sad neki mijenjali već duže vrijeme funkcioniraju.
Divjak za Index: Čekalo se da se stvari riješe same od sebe
Samo što u ovom slučaju - ne funkcioniraju. Za danas je zakazano i vijeće roditelja. Ne znamo kakav će biti ishod tog sastanka, možda se pronađe i neko "flaster-rješenje", ali je unatoč tome već sad očito da se ovdje radi o padu sustava, i to zbog desetogodišnjeg djeteta.
Nekadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak kaže nam da se čekalo da se stvari riješe same od sebe.
"Sustav su ljudi, koji trebaju preuzimati odgovornost i pravovremeno donositi odluke, a ne čekati da se stvari same od sebe riješe ili da netko drugi umjesto njih odluči. To je posebno važno kada se radi o djeci.
Ne znam detalje ovog slučaja, ali sigurno je da su sva djeca, uključujući i dječaka s neprimjerenim ponašanjem, sada žrtve toga da nadležni u školi, službama u gradu, agencijama i Ministarstvu nisu odmah i odlučno reagirali", rekla je.
"Sličnih situacija ima i u drugim školama, ali se rješavaju i ne pušta se da se razbuktaju i da se problem prelije na ulicu", dodala je Divjak.
Promašaj za promašajem
Sumnjiv je način na koji je učenik uopće premješten u novozagrebačku školu. Navodno se to dogodilo bez ikakve najave roditeljima. "Ništa nam nije objašnjeno zašto je dijete došlo u naš razred i kako, a odmah prvi dan krenuli su problemi", riječi su jedne majke.
U OŠ Miroslava Krleže došlo je do potpunog fijaska sustava. Index o ovom slučaju piše od ožujka ove godine, kada je problem postao javan, no prisutan je još od prošlog studenoga.
Kako su nam tada potvrdili roditelji, oni su se obratili na 26 adresa, a samo od njih tri su dobili odgovore. Dječak je tada izdvojen iz razreda. Tada je u školi bila i predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, a odvjetnica roditelja đaka Ana Marija Vegar nam je rekla da je ona s djecom razgovarala neprimjereno.
Suludo: Dječak premješten nakon što su se njegovi kolege ispisali
Problem je tada bio, isticali su nam roditelji, i u tome što ravnateljica Silvana Galinović nije poduzela ništa da doprinese prestanku nasilja. Prema navodima roditelja, s njom je bio onemogućen kontakt, a njih je odbila primiti ili s njima komunicirati mailom. Na kraju je došlo do toga da se 14 od 16 učenika ispisalo. Tek nakon što su se ispisali, odlučilo je reagirati Ministarstvo te su iskomunicirali javnosti da su učeniku pronašli novu školu.
Vrijedi ponoviti jer se radi o doista suludoj situaciji zbog koje bi u ozbiljnoj državi padale ostavke - nakon što su ih roditelji molili preko medija da nešto učine, oni su djelovali tek kada su se đaci ispisali i raspršili po ostalim zagrebačkim školama.
Promijenili se životi djece
Odvjetnica roditelja učenika Ana Marija Vegar nam je također tada rekla da je to nečuveno.
"Mi vapimo za rješenjem i za pomoći intenzivno od ožujka, kad je situacija eskalirala. Ovo baca novo svjetlo na izjave koje smo dobivali od institucija i Ministarstva, kao i Gradskog ureda za odgoj i obrazovanje, zadnja dva dana kroz medije.
Govorili su da su činili sve što su mogli, ali i da zakonodavni okvir koji je trenutačno na snazi ne omogućava rješavanje ovakvog problema i ove situacije", rekla je Vegar.
"Sad je teško doći do dobrog rješenja"
Očito se moglo, ali ne tako da se prvo ne promijene životi četrnaestero djece. Divjak navodi da se u priču trebala uključiti socijalna služba.
"Hipotetski, ako roditelji učenika ne surađuju sa školom, treba se uključiti socijalna služba jer dijete treba zaštititi. Dijete koje se etiketira kao nasilnika, a ne pomaže mu se, sigurno se neće popraviti. Boli me i razmišljati kako se takvo dijete osjeća", govori.
"Nadalje, postoje i timovi za krizne situacije u Ministarstvu, pa i kod osnivača škola, koje treba aktivirati čim se vidi da je problem težak", navela je.
Zaključila je da je sad teško sve popraviti.
"Sada je u ovom konkretnom slučaju teško doći do dobrog rješenja jer se predugo čekalo, pa umjesto da se pitate kako pomoći djeci, morate rješavati i pobunu roditelja koji ukazuju na problem da zaštite svoju djecu, (ne)opravdani interes javnosti i rutinsko skrivanje od odgovornosti svih nadležnih", ističe bivša ministrica Blaženka Divjak.
Vrsaljko: Škola je šef parade
Oko ovog slučaja smo u ožujku popričali i s bivšom pravobraniteljicom za djecu Ljubicom Matijević-Vrsaljko, koja je u slučaj involvirana kao stručni pomagač roditelja djece žrtava vršnjačkog nasilja.
"Glavni dokument tu treba biti Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004., to je dokument koji je na snazi još danas. Postoji obaveza škole, koja je, da se tako izrazim, šef parade, da reagira i koordinira sve aktivnosti vezano uz nasilje. Problem škola nije prepoznala pa su djeca s osjećajem ugroze odbijala ići u školu.
Obaveza je razgovarati s roditeljima, ali nije ni toga bilo onda kad je trebalo biti. Sad imamo rezultate kakve imamo. Kad nema aktivnosti da se nasilje zaustavi, druga strana to doživljava kao poticaj za daljnje nasilje. Tako je bilo i u ovom slučaju", rekla je.