SUPERBAKTERIJU Escherichiju coli, koja je do sada u Njemačkoj usmrtila 34 osobe i jednu ženu u Švedskoj i kojom je u Njemačkoj zaraženo više od 2500 ljudi, stvorio je čovjek u laboratoriju u svrhe genetičkog inženjeringa, a danas ona predstavlja opasnost za čitavo čovječanstvo.
Gen otporan na antibiotike koji se lako prenosi s vrste na vrstu
"To je bakterija koja se normalno nalazi u želucu čovjeka, ali kad podivlja nastaju problemi. 1982. u SAD-u se pojavio jedan soj E. coli nazvan O157:H7. On je izazvan trovanjem zaraženim hamburgerima. Dakle, ovo što se događa u Njemačkoj nije prvi put", priča nam Jošt.
Ovaj soj E. coli koji se sada javlja je soj O104., koji je nastao horizontalnim prijenosom gena iz bakterije Shigella (geni se iz različitih vrsta prenose horizontalnim prijenosom). Takvim horizontalnim prijenosom, nastavlja profesor, došlo je do kombinacije "nezgodnih gena", te je u bakteriji E. coli utvrđeno postojanje gena NDM-1.
"To je gen koji nosi otpornost prema antibioticima. Ne postoji, dakle, nijedan antibiotik koji bi taj gen mogao nadigrati. Donedavno je bio utvrđen samo kod E.coli i Klebsielle Pneumonia, bakterije koja je nezgodna za dišne puteve. I te dvije bakterije koje imaju gen NDM-1 postojećim antibioticima ne možete suzbiti. Ukoliko bi se taj gen proširio horizontalnim prijenosom, predstavljao bi stvarnu opasnost za ljudski rod", kaže Jošt upozorivši kako se radi o genu koji se vrlo lako prenosi s jedne vrste na drugu.
Zašto Svjetska zdravstvena organizacija šuti?
Zadnja istraživanja iz Indije govore o nekih 20-ak bakterija koje nose taj gen, kaže profesor. "Osobina tog gena je da vrlo lako preskače s jedne vrste na drugu. Danas se smatra da bi Svjetska zdravstvena organizacija tom pitanju trebala dati prioritet. Činjenica je da je E. coli korištena u genetičkom inženjerstvu i da za nastalu situaciju nije kriva španjolska ekološka poljoprivreda, kako su joj htjeli podvaliti. U pitanju je bakterija koja je pobjegla iz laboratorija", kaže nam Jošt, dodajući kako je ovakva nenadana pojava jedne bakterije za koju nema lijeka, "vrlo nezgodna, i čovjek ne može predvidjeti kako bi to moglo završiti".
Pranje ruku je samo jedan mali korak koji može pomoći, ali ako se radi o tako agresivnoj bakteriji, onda će, kaže profesor, biti problema.
Posljedice bi mogle biti stravične...
"U našem tijelu na svaku stanicu ide deset bakterija. Bakterije su nam za normalan život potrebne. Manji broj tih bakterija su patogene, koje moramo na neki način suzbijati. No, olakom primjenom antibiotika su se stvorile određene otpornosti, pa danas imate sve više bolesti koje se sve teže liječe antibioticima. A sada imamo i taj gen koji preskače s bakterija na bakteriju, a nosi otpornost. To može izazvati stravične posljedice", zaključuje profesor.