Foto: Pixsell/Miranda Cikotic/YouTube
Prošle je godine ovaj trend započet izlaganjem Mandićevog leša u Zagrebu, kada ga je kroz par dana došlo vidjeti više od sto tisuća ljudi, a i na novoj turneji nisu izostale gužve, kilometarski redovi i deseci tisuća vjernika koji dolaze vidjeti dobro očuvane posmrtne ostatke katoličkog sveca.
Mošti kneza Lazara u službi buđenja velikosrpskog nacionalizma
Iako je riječ o različitoj verziji kršćanstva, sve zajedno upućuje na paralele s turnejom nekoć famoznih mošti kneza Lazara, koje je Srpska pravoslavna crkva od Vidovdana 1988. do kolovoza 1989. transportirala diljem Jugoslavije kroz, kako se govorilo, “srpske zemlje”. Posmrtni ostaci kneza Lazara Hrebljanovića - kojeg su Turci porazili na bitci na Kosovu polju 1389. godine, nakon čega je proglašen svecem - korišteni su u kampanji buđenja srpskog nacionalizma, na čijem je čelu bio Slobodan Milošević. SPC je kroz turneju Lazarovih mošti (tj. posmrtnih ostataka) u religijsko-nacionalističkom zanosu mobilizirala brojne Srbe, koji su se u desecima tisuća dolazili pokloniti svecu, kao što se danas Hrvati katolici klanjaju kadaveru Leopolda Mandića.
Naravno, svi oni koji su kritizirali estradno-religijsku turneju mošti kneza Lazara bili su proglašeni neprijateljima srpstva, a moštima su se pripisivala čudesna svojstva, kao i u aktualnom slučaju leša Leopolda Mandića.
Koliko su se Srbi usrećili s voždovima i politikom u čijem je usponu svoju ulogu odigralo masovno obožavanje mošti kneza Lazara, te s društvenom dominacijom SPC-a koju je ta turneja inaugurirala, manje-više znamo. No ono što bi građane Hrvatske trebalo mnogo više brinuti je da turneja Mandićevog leša diljem Lijepe Naše navodi na pitanje: je li nivo nacionalizma i vjerske egzaltacije u Hrvatskoj 2017. sličan bezumnoj velikosrpskoj euforiji koja je vladala u Srbiji 1989. godine?