Foto: Hina
ŠPANJOLSKA je 2017. ušla u najveću institucionalnu krizu u posljednja četiri desetljeća koja bi se mogla nastaviti u nadolazećim mjesecima političkim sukobom između središnje vlasti u Madridu i regionalne vlasti u Barceloni, glavnom gradu sjeveroistočne pokrajine Katalonije.
Početak godine obilježilo je uspostavljanje nove središnje vlade jer niti nakon ponovljenih izbora u lipnju 2016. nijedna španjolska stranka nije dobila potrebnu većinu za njezino formiranje. Izlazak na scenu novih igrača, lijevog Podemosa i stranke centra Građani narušilo je tradicionalno dvostranačje.
Narodna stranka desnog centra ostala je na vlasti, ali ovoga puta na čelu manjinske vlade.
Španjolsko gospodarstvo zabilježilo je rast od oko tri posto u 2017., kažu prve procjene. Ekspanzivna monetarna politika središnje europske banke koja je ubrizgala novac u eurozonu, lakše zapošljavanje i otpuštanje radnika na španjolskom tržištu rada te rekordna turistička godina unijeli su optimizam i među inozemne kupce španjolskih vrijednosnica.
ETA predala oružje
U travnju se Narodna stranka našla pred svojim povijesnim izazovom, završetku borbe protiv baskijske separatističke organizacije ETA-e. Premda je skupina koja se nalazi na terorističkoj listi u Španjolskoj i EU-u još 2011. godine prekinula oružane aktivnosti, odbijala je predati oružje. U travnju je skupina, posredstvom civilnih grupa, ipak predala policiji oružje skriveno u Francuskoj uz granicu sa Španjolskom.
Predaja oružja uslijedila je nakon uhićenja brojnih članova ETA-e, ali i nakon odluke skupine da nastavi zagovarati nezavisnost te sjeverne pokrajine samo političkim sredstvima. ETA nije raspuštena, a španjolska vlada nastavlja borbu do njezina nestanka. Žrtve bombaških napada traže kažnjavanje počinitelja dok zagovornici nezavisnosti u Baskiji inzistiraju na puštanju zatvorenika, što taj višedesetljetni sukob i dalje drži otvorenim.
U lipnju je nogometni klub Real Madrid drugi put zaredom osvojio naslov prvaka Europe, što nikome nije uspjelo u aktualnom formatu natjecanja. Državno odvjetništvo je nakon ljeta optužilo više poznatih nogometaša za utaju poreza uključujući Cristiana Ronalda, proglašenog najboljim na svijetu.
U kolovozu se zbio najteži teroristički napad u Španjolskoj nakon 2003. godine. U katalonskim gradovima Barceloni i Cambrilsu džihadistička ćelija planirala je izvesti bombaški napad, a kada se taj plan izjalovio, vozilima i hladnim oružjem usmrtili su 16 prolaznika. Napadači su ubijeni, dok su neki sudionici uhićeni i optuženi.
Do rujna je Španjolska zabilježila rekordnu turističku sezonu. U brojna primorska mjesta došlo je toliko turista da su u pojedinim mjestima izbili prosvjedi domaćeg stanovništva. Toplo vrijeme bez kiše te politička nestabilnost u nekim zemljama poput Turske doveli su dodatni val stranih posjetitelja. To je dodatno smanjilo nezaposlenost.
Katalonija
U Kataloniji je 1. listopada je organiziran referendum o nezavisnosti premda ga je zabranio španjolski ustavni sud. Španjolska policija zatvarala je birališta, prilikom čega su ozlijeđeni mnogi građani. Katalonska vlada je na temelju rezultata referenduma isti mjesec u parlamentu izglasala uspostavljanje republike Katalonije.
Španjolska vlada odgovorila je aktiviranjem članka ustava koji nikada nije korišten otkako je 1978. uvedena demokracija. Otpustila je katalonsku vladu te preuzela upravljanje katalonskom administracijom do izbora sazvanih 21. prosinca. Španjolska se našla u najvećoj institucionalnoj krizi od 1981. kada je propao pokušaj državnog udara.
Organizatori referenduma i izglasavanja nezavisnosti u katalonskom parlamentu optuženi su za pobunu protiv Španjolske. Prema ustavu, referendumi o samostalnosti nisu dopušteni na pokrajinskoj nego samo na nacionalnoj razini.
Na prijevremenim izborima u Kataloniji 21. prosinca stranke za nezavisnost Katalonije opet su osvojile većinu parlamentarnih mjesta. Imaju 70 od 135 zastupnika pa u slučaju da tri stranke formiraju koaliciju, što je izgledno, Katalonija će kao i nakon 2015. imati vladu i tijesnu parlamentarnu većinu sklonu odcjepljenju.
Španjolska vlada još ranije je poručila kako je spremna primijeniti spomenuti članak ako dođe do novog pokušaja proglašenja nezavisnosti.
Španjolce, međutim, najviše brinu nezaposlenost a zatim korupcija, pokazuje istraživanje Centra za sociološke studije (CIS) provedeno u studenome.