U Španjolskoj, najvećem europskom proizvođaču naranača, maslina i janjetine, vlada dugotrajna suša zbog koje su se zalihe vode korištene za piće i poljoprivredu spustile na rekordno niske razine, što je prijetnja tisućama poljoprivrednika. U umjetnim jezerima je razina vode pala na 34.8 posto, što je 4 postotna boda manje u odnosu na siječanj prije godinu dana, podatak je španjolske vlade.
Nekada je u ovom razdoblju znalo biti i 50 posto vode u rezervoarima, odakle voda odlazi cijevima kućanstvima i poljoprivrednicima. "Velika je neizvjesnost među poljoprivrednicima", kaže Antonio Gracia iz sela Montesusin, u sjeveroistočnoj pokrajini Aragon.
"Ako se nešto ne poboljša, ne znam hoću li se više baviti ovime jer je neisplativo"
Gracia, koji ondje brine o 400 krava, napominje da se suša nadovezala na rastuće troškove gnojiva i goriva. "Ako se nešto ne poboljša, ne znam hoću li se više baviti ovime jer je neisplativo", kaže 48-godišnji Gracia za Hinu. U tamošnjem kraju se obično proizvede godišnje 15 milijuna tona kukuruza, kojim se hrane krave i druge životinje, ali je lani zbog suše proizvedeno svega 5 milijuna tona.
Aragon, četvrta po veličini pokrajina u Španjolskoj, zbog svog je geografskog položaja logistički centar Španjolske. Grad Zaragoza nalazi se između Madrida i Barcelone, dvaju najvećih gradova u zemlji, dok su na sjeveru luke Atlantskog oceana, a na jugu Sredozemnog mora. Iz njih bi se u svijet moglo izvesti manje hrane ako se nastave ovakve vremenske prilike.
"Bojim se nezadovoljstva poljoprivrednika", kaže Ignacio Muniz, dužnosnik ministarstva poljoprivrede. "Troškovi su im snažno porasli, a uz to su teški vremenski uvjeti", dodaje. Aragon će biti 75 posto pustinja ako se ovakve vremenske prilike nastave u idućih 80 godina, upozorilo je ministarstvo u izvješću objavljenom 2017. godine.
"Pred nama je veliki izazov, moramo proizvesti više uz manje vode"
Stanovnici dobivaju vodu koja se zimi slijeva s Pireneja, koji dijele Španjolsku od Francuske. U tamošnjim akumulacijskim jezerima je lani zaliha vode bila značajno manja od potrebne za navodnjavanje polja. O plodovima s tih polja ovisi oko 10.000 stanovnika.
"Pred nama je veliki izazov, moramo proizvesti više uz manje vode", kaže Jose Antonio Pradas, predsjednik lokalnog sustava za navodnjavanje. Riegos del Alto Aragon javna je kompanija s najvećim sustavom za navodnjavanje u Španjolskoj. Njeni kanali dugi 2000 kilometara presijecaju prostranstva suhe smeđe zemlje, gdje se poput oaza zelene polja.
Ta vodoopskrbna kompanija je 2008. pokrenula plan modernizacije svjesna da je efikasnije upravljanje vodom jedini način da do zemlje stigne dovoljno tekućine uslijed nastalih klimatskih uvjeta, ali i rastuće potražnje za vodom. "Bavimo se najplemenitijim zanimanjem na svijetu, dostavom hrane svakom stanovniku", kaže Alberto Anadon, poljoprivrednik uključen u taj sustav navodnjavanja.
"Želimo stoga tehnološki napredovati i pokazati mladima da ovdje ipak ima budućnosti za njih", dodaje premda je u posljednje dvije godine poslovao s gubitkom. U selu Montesusin je prije dvadeset godina živjelo 500 stanovnika, a sada ih je svega 150.
Kompjuterizirani sustav
Španjolska je iz europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD) primila 1.3 milijuna eura kako bi proširila kanale i unaprijedila način zalijevanja polja. Poljoprivrednici priključeni na taj sustav plaćaju onoliko koliko vode potroše, a s obzirom na to da kiša ne pada, porasli su im troškovi. Novac koji uplate ide za modernizaciju sustava.
Gracia je nekada polijevao usjeve obilazeći polja s gumenim crijevom u rukama. Sada se po zemlji prostiru tanki crni kablovi iz kojih pršti voda. Kablovi su povezani s kanalom gdje je voda te objedinjeni u širi sustav kontroliran kompjuterski. Svaki poljoprivrednik putem mobitela zna koliko i kada mu treba vode, koja zatim biva puštena.
Voda tako posljednjih sedam godina automatski polijeva stotine stabala žutih breskvi na zemlji 65-godišnje Gregorije Escuin. U selu Calandi je prošle godine proizvedeno 310 tona breskvi, od čega je dio otpremljen u luku Tarragona za izvoz u inozemstvo.
"Tehnološkim napretkom se možemo suprotstaviti nestašici vode"
"Kontrolom potrošnje vode, preko ovog sustava, uštedimo oko 35 posto vode", kaže Escuin. U Španjolskoj se navodnjava 3.4 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega 2 milijuna na taj način. Deset godina ranije tako se navodnjavalo 1.5 milijuna hektara.
"Cilj nam je da svi poljoprivrednici prijeđu na ovaj efikasniji način potrošnje vode", napominje Muniz iz ministarstva. "Tehnološkim napretkom se možemo suprotstaviti nestašici vode", napominje. Selo Montesusin nastalo je 1958. godine oko prvih kanala izgrađenih 20-ak godina ranije. Voda je unijela život u taj suhi kraj, a njen nestanak bi ga mogao ugasiti.
"Zato smo optimizirali upotrebu vode", kaže poljoprivrednik Andon. Španjolska je zemlja s najvišom očekivanom životnom dobi EU pa ljudi ondje žive u prosjeku 83 i pol godine. To možemo među ostalim zahvaliti i zdravoj hrani o kojoj mi brinemo, napominje Andon. "Želimo da tako i ostane."