TIM naših znanstvenica iz Splita objavio je u uglednom znanstvenom časopisu važan rad o procesu autofagije, odnosno samoproždiranja kojim se iz stanica uklanjaju sastojci koji mogu štetiti organizmu.
Izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu Ivana Novak Nakir zajedno s doktorandicom Mijom Marinković i suradnicom doc. dr. sc. Matildom Šprung s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu objavila je originalni znanstveni rad u vodećem međunarodnom časopisu Autophagy.
Veliku ulogu u ovom istraživanju imala je izvrsna mlada znanstvenica Mija Marinković, a također je važno naglasiti da je čitav rad napravljen na Medicinskom fakultetu u Splitu te ga je financirala Hrvatska zaklada za znanost.
Autofagija usporava starenje, sprječava nastajanje tumora i upala
U ovom otkriću znanstvenice su proučavale uklanjanje mitohondrija, koji su stanične tvornice energije te mogu pokrenuti programiranu staničnu smrt. Oštećeni mitohondriji mogu naštetiti stanici, a ovo otkriće pokazuje kako ih stanice uklanjaju. Jedine naše stanice koje nemaju mitohondrije su eritrociti pa je uklanjane mitohondrija ključno za naše preživljavanje i opstanak.
Pri razgradnji mitohondrij se zatvori u vrećaste strukture, autofagosome, i uništi. Autofagija je prisutna u svim eukariotskim organizmima i služi za uklanjanje štetnih staničnih dijelova ili npr. proteinskih nakupina u Parkinsonovoj bolesti. Za otkriće autofagije 2016. godine dodijeljena je Nobelova nagrada japanskom znanstveniku Yoshinoriu Oshumiu koji je, proučavajući kvasac, otkrio da je autofagija ključna u preživljavanju stanica za vrijeme gladovanja ili stresa. Autofagija usporava starenje, sprječava nastajanje tumora, upala i neurodegenerativnih bolesti te je važna u borbi protiv bakterija i virusa.
Aktivacija autofagije
U radu je pokazano kako protein BNIP3L pomaže u odabiru mitohondrija koje treba uništiti autofagijom. Pokazano je da kada treba razgraditi mitohondrije BNIP3L poprima složenije strukture i stvara nakupine istih molekula da bi aktivirao autofagiju koja će uništiti mitohondrij. U radu se detaljno pojašnjava što je potrebno za takav proces.
Već je prije Ivana Novak Nakir u sklopu svojeg poslijedoktorskog usavršavanja u laboratoriju prof. Ivana Đikića pokazala da je protein BNIP3L važan za uklanjanje mitohondrija u crvenim krvnim stanicama, tj. eritrocitima. Ako se mitohondriji ne uklone iz eritrocita, oni ne mogu prenositi kisik, a to je nespojivo sa životom. U laboratoriju se uz financijsku pomoć prof. Ivana Đikića i dalje nastavlja s proučavanjem opisanih procesa u stanicama, kao i u bolestima koje karakterizira povećano stvaranje krvnih stanica u koštanoj srži. Cilj je istražiti na koji način autofagija utječe na razvoj tih bolesti te postoji li mogućnost da se manipulacijom autofagije pronađe lijek za te bolesti.