MINISTARSTVO rada će navodno u javnu raspravu uputiti prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika.
Novi zakon bi se trebao odnositi na desetke tisuća državnih službenika, a cilj zakona je izmjena njihovih plaća. Ona bi, ako zakon zaživi, ubuduće trebala ovisiti o učinku, a ne o stažu.
Prijedlog zakona neće se primjenjivati samo na oružane snage i zaposlene na poslovima javnog reda i sigurnosti, odnosno na vojsku i policiju.
Sadašnja plaća ovisi o rasporedu na radno mjesto
Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja, a sindikati, kako navode, imaju velik broj primjedbi. Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama javlja kako su svoje primjedbe iznijeli na sastanku održanom u prostorijama Ministarstva poljoprivrede 3. listopada, a najveći broj njih nije prihvaćen.
Prema propisima, plaća državnog službenika i namještenika ovisi o rasporedu na radno mjesto i na nju nemaju nikakvog utjecaja rad i rezultati rada. Plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Uz sve to, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i dr.) za to ostvaruju i poseban dodatak.
Što predlaže novi zakon?
Cilj novog zakona je "jačanje efikasnosti, stručnosti i motiviranosti državnih službenika i namještenika za osiguranje učinkovite i kvalitetne usluge hrvatskim građanima i poduzetnicima".
Njime se predlaže:
1. jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi,
2. provedba načela "jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti",
3. razvrstavanje radnih mjesta u platne razrede, na temelju klasifikacije radnih mjesta državnih službenika propisane Zakonom o državnim službenicima i propisima donesenim temeljem toga Zakona (s obzirom na razinu standardnih mjerila za klasifikaciju radnih mjesta: potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka),
4. zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene,
5. bolje vrednovanje rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta (npr. glavni savjetnik, viši savjetnik - specijalist) u državnoj službi,
6. stimulativniji pravni sustav za privlačenje visoko obrazovanih stručnjaka u državnu službu (bolje vrednovanje radnih mjesta, promicanje u plaći temeljem ocjena i višeg stupnja obrazovanja, nagrađivanje službenika koji tijekom godine
postigne iznimne rezultate od značaja za rad državnog tijela).
Reforma sustava plaća i ukidanje dodatka za staž
Reforma sustava plaća u državnoj službi koja se predlaže ovim zakonom temelji se na načelu jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čini 13 platnih razreda, od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.
Uvođenjem sustava platnih stupnjeva i platnih razreda ukida se dodatak od 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, što, međutim, neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika.
Naime, razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije biti i nije manja od 2,0 posto, a promicanje za jedan platni stupanj (tj. povećanje plaće za prosječno nešto više od 2 posto) moguće je u slučaju jedne ocjene "izvanredan učinak", dvije uzastopne ocjene "učinak iznad očekivanja" i četiri uzastopne ocjene "očekivani učinak". U Ministarstvu smatraju kako ovo jasno pokazuje da je za najbolje radnike dinamika promicanja brža od automatizma koji je donosio dodatak za staž.
Budući sustav ocjene radne učinkovitosti temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto. Za svako radno mjesto ili skup radnih mjesta utvrdit će se rezultati koji se na njemu trebaju ostvariti i svugdje gdje je to moguće ciljani rezultati će se utvrditi na način na koji je moguće, a samo iznimno, gdje nije moguće utvrditi mjerljive pokazatelje uspješnosti, ciljani se rezultati mogu utvrditi opisno - bez egzaktno mjerljivih kriterija radne uspješnosti.
Ostvarivanje ciljanih rezultata ocjenjivat će se kriterijima točnosti, pravovremenosti u izvršavanju, samostalnošću i stručnošću u obavljanju povjerenih poslova.
Ocjenjivanje rada
Ocjenjivanje će se provoditi godišnje i iskazivat će se ocjenama "očekivani učinak", "učinak iznad očekivanja", "izvanredan učinak", "minimalni učinak" i "neprihvatljiv učinak".
Međutim, za razliku od dosadašnjeg načina ocjenjivanja koje se temeljilo isključivo na mišljenju rukovodećeg službenika, ocjenjivanje u novom sustavu temeljit će se na unaprijed određenim i mjerljivim pokazateljima radne uspješnosti, a u konačnoj ocjeni će se na jednako vrijedan način obuhvatiti ocjene i mišljenja prikupljeni od stranaka i korisnika, kao i mišljenja suradnika uključujući i nadređene i podređene službenike.
Predloženi sustav, navode u Ministarstvu, posljedično će ukinuti dosadašnju praksu stvaranja nepotrebnih malenih organizacijskih jedinica sa svega nekoliko službenika samo zato da bi se osiguralo rukovodeće radno mjesto.
Ministarstvo uvodi i ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama. Kako tvrde, žele prisiliti rukovoditelje da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom "izuzetan" i "primjeran".
Tako bi ovaj zakon uveo da ocjenom "izuzetan učinak" može biti ocijenjeno najviše 8 posto službenika, a ocjenom "učinak iznad očekivanja" 17 posto službenika i namještenika. Ministarstvo smatra da je to prihvatljivo jer čini 25 posto, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih.
Nagrađivanje službenika
Mogućnost nagrađivanja službenika za postignute rezultate, koje do sada nije zaživjelo u praksi, predlaže se urediti tako da isto bude dijelom vezano uz ocjenu, a dijelom za iznimne rezultate od značaja za rad državnog tijela. U cilju dodatne motivacije državnih službenika za što uspješniji rad i ostvarivanje najboljih rezultata rada, predlaže se i isplata jednokratne novčane nagrade, i to za "izvanredni učinak" u visini jedne proračunske osnovice, a za "učinak iznad očekivanja" u visini 50 posto proračunske osnovice.
Nagrada za izniman rezultat od značaja za rad državnog tijela pripast će službeniku i namješteniku koji je u proteklom ocjenjivačkom razdoblju postigao najmanje očekivani učinak, a tijekom tekuće godine ostvari takav izvanredni rezultat, i isplatit će se u visini do iznosa osnovice za izračun plaće službenika, ali ne manje od 20 %. Ukupna sredstva za jednokratne nagrade i nagradu za izniman rezultat limitirana su na 0,5 % proračunskih rashoda za zaposlenike državnog tijela.
Koliko će koštati provedba novog zakona?
Provedba ovog zakona zahtijevat će dodatna sredstva u državnom proračunu na stavci rashodi za zaposlene zbog prebacivanja zatečenih službenika i namještenika na novi sustav koeficijenata.
Tako će u prvoj godini primjene biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 milijuna kuna.
U drugoj, trećoj i četvrtoj godini primjene neće biti potrebno planirati iznos dodatnih sredstava, navode iz Ministarstva i procjenjuju kako će se u tim godinama već ostvarivati određene uštede od ukidanja automatskog dodatka na staž. Tako će ušteda u drugoj godini iznositi 345 tisuća kuna, trećoj 14 milijuna kuna, a u četvrtoj 28,6 milijuna kuna, navode u Ministarstvu.