HRVATSKA je na ljestvici globalne konkurentnosti za 2018. godinu na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom od 60,1, pokazuje "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019." Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), objavljeno u srijedu.
Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, ističe da je WEF ove godine bitno promijenio metodologiju istraživanja pa je tako prema njoj Hrvatska bolje rangirana nego lani, kada je prema staroj metodologiji zauzela 74. mjesto od 137 zemalja, s istom ocjenom 60,1.
Kako izravna usporedba rezultata i ranga u 2018. godini s ranijim izdanjima izvješća nije moguća, WEF je, s ciljem usporedbe rezultata rangiranja s prethodnom godinom, izračunao kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine bila primijenjena nova metodologija.
Izgubili smo dvije pozicije zbog napretka u Srbiji i Gruziji
"U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena (60,1), a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji", navode iz NVK-a.
''Najnovije istraživanje ponovno ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Takav pristup upravljanja javnim politikama vratio bi nadu u bolju budućnost, dodaje.
"To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknule mnoge naše sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnost. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka'', zaključuje Mudrinić.
Kako pojašnjavaju u NKV-u, pri novoj metodologiji ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel čvrstih statističkih indikatora, uz one iz ankete gospodarstvenika, povećan je s ranijih 31-43 posto na 70 posto, što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima.
Ovogodišnjim istraživanjem je obuhvaćeno 140 zemalja, odnosno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.
Stagnacija zbog sporosti reformi u ključnim područjima
Metodologija se temelji na 12 stupova konkurentnosti: institucijama, infrastrukturi, primjeni ICT-a, makroekonomskoj stabilnosti, zdravlju, obrazovanju i vještinama, tržištu proizvoda, tržištu rada, financijskom sustavu, veličini tržišta, poslovnoj dinamici i kapacitetu za inovacije.
Pritom su ti stupovi razvrstani u četiri skupine, a odnose se na poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Kako se ističe u izvješću, sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.
Tako je na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96, mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji.
S druge strane, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).
Novom metodologijom se mjeri i udaljenost od idealnog stanja, u rasponu od 0 do 100, a Hrvatska je po tome najlošija po kapacitetu inovacija, s ocjenom 38 od 100, poslovnoj dinamici (56 od 100), te veličini tržišta (50 od 100).
Najbolja je u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77 od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69 od 100).
"Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga", poručuje NVK.
Izvješće još pokazuje da je Hrvatska kao i prošlih godina najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).
Kao konkurentske prednosti izdvajaju se visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.).
SAD najkonkurentniji u svijetu
Prema novoj metodologiji WEF-a, SAD je najkonkurentniji u svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska i Danska.
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.). Iza Hrvatske plasirane su, pak, Crna Gora (na 71. mjestu) i Albanija (na 76. mjestu).