NA PREDSTAVLJANJU Europskog klimatskog pakta, nove inicijative Europske komisije, stručnjaci su u utorak upozorili da je Sredozemno more i dalje najugroženije područje na svijetu kada je u pitanju plastični otpad, a sve je veći problem i "enormna potrošnja" vode u plastičnim bocama.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da je Sredozemlje najugroženija regija na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu. Po izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše gospodarenje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture, sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode.
"Mediteran je najugroženija svjetska regija kada je u pitanju plastični otpad. Mi se doslovno gušimo u plastici. U Hrvatskoj se kupuju ogromne količine vode u plastičnim bocama. Nemojte kupovati vodu u plastici, Hrvatska je zemlja bogata izvorima vode", poručila je Nataša Kalauz iz WWF-a Adria na online predstavljanju Europskog klimatskog pakta u utorak u Zagrebu.
Sinergija sektora
Inicijativu Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija u 27 država članica EU, s ciljem osvještavanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje. Za područje Hrvatske i Slovenije koordinator projekta je WWF Adria.
Stručnjaci na panelu poručili su da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može utjecati na smanjenje negativnog utjecaja na prirodu. "Iako je na zakonodavcima i velikim kompanijama najveća odgovornost, ne zaboravimo da i mi, građani, možemo uvelike utjecati, kao glasači i kao potrošači", rekla je Kalauz.
Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika za energiju i klimu te ambasador Europskog klimatskog pakta, rekao je da "ako budućnost ne bude zelena, nećemo je ni imati".
Dodao je da Hrvatska, kao zemlja na rubu EU, može biti primjer u regiji. "Naša je odgovornost da širimo poruku održivosti u naše susjedstvo, jugoistočnu Europu…", rekao je Domac.
Napomenuo je i da Hrvatska, kao zemlja koja je bogata obnovljivim resursima, može upravo u tome prepoznati veliku priliku, ne samo u proizvodnji energije za svoje potrebe već i za izvoz. "Na globalnoj razini možda jedna petina proizvodnje energije dolazi iz obnovljivih izvora (…), a kroz dvadesetak godina trebali bismo doći do toga da to budu četiri petine. Tu je prilika za Hrvatsku", rekao je Domac.
Kao velike probleme s kojima se u ovom trenutku susreće Hrvatska Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, navela je neodrživost aktualnog modela turizma, odnosno "devastaciju i degradaciju prostora u svrhu turizma, uz korupciju u prostornom planiranju" u okviru masovnog turizma.
Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da je 2. lipnja ministarstvo donijelo novu niskougljičnu strategiju, "koja propisuje kako će Hrvatska postupno ići u smjeru tranzicije društva i gospodarstva s nultim emisijama". Također je najavila da je u izradi i popratni akcijski plan.
"Čekamo nove europske zakone, koji su najavljeni za sredinu srpnja, dakle za oko dva tjedna imat ćemo nove zakone, kroz koje će se ta najnovija europska ambicija smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto vidjeti kroz naše propise i zakone", najavila je Mazzocco Drvar.
Edukacija građana
Na panelu su spomenuti i rezultati nedavno provedene studije među mladima u EU, koji pokazuju da, iako je njih 78 posto zabrinuto za klimatske promjene, velika većina, 90 posto, ipak nije spremna odreći se raznih udobnosti kako bi smanjila svoj štetan utjecaj na okoliš.
Mazzocco Drvar je napomenula da je prijeko potrebna edukacija svih građana o održivom načinu življenja i korištenja energije, "ne samo djece i mladih u školama".
"Pred nama je sljedećih nekoliko godina u kojima bismo mogli napraviti najveći iskorak u borbi protiv klimatskih promjena. Moramo se stoga, prije svega, obratiti građanima koji su nositelji kućanstava i koji donose odluke", rekla je Mazzocco Drvar.
U sklopu panela predstavljena je platforma CountUsIn (https://www.count-us-in.org/en-gb/) na kojoj građani mogu odabrati jedan od načina na koji će smanjiti svoj štetni utjecaj na okoliš ili na drugi način pozitivno utjecati na klimatsku krizu, a platforma omogućuje i prikaz konkretnog rezultata svakog pojedinog odabira.
Online panel održan u utorak prvo je događanje u okviru projekta Europski klimatski pakt, a iz WWF-a najavljuju da će se uskoro održati novi paneli, tribine i drugi oblici edukacije i interakcije s građanima, s ciljem osvještavanja o problemu klimatskih promjena i podrške građanima u njihovim nastojanjima da sami doprinesu pozitivnim promjenama.