DVA REBALANSA hrvatskog državnog proračuna, od koji je jedan donesen 17. srpnja, neće moći zadovoljiti rastuće financijske potrebe Vlade, smatra najutjecajnija svjetska agencija za ocjenu kreditnih rejtinga država, Standard and Poor's.
Predviđaju da će deficit proračuna na kraju 2009. godine iznositi 4 posto BDP-a te da će se stanje dodatno pogoršati sljedeće godine kada bi mogao narasti na 4,5 posto BDP-a. Upozoravaju da bi Hrvatska, ukoliko želi zadržati svoj kreditni rejting, odnosno spriječiti njegov pad nakon ovako kozmetički skresanog budžeta, morala poduzeti mjere koje će stabilizirati proračun.
Preveliki javni troškovi
"S obzirom na pad prihoda proračuna, očekujemo da će se nastaviti pritisci na proračun, pogotovo ako Vlada ne uspije u rezanju budžeta, prije svega u stavkama javnih rashoda. Smatramo da su takve mjere važne s obzirom na veličinu hrvatske uprave i njenih obaveznih troškova", objavljeno je danas u biltenu S&P-a.
"Smanjenje deficita vjerojatno će staviti na kušnju povezanost koalicijskih partnera u Vladi, pogotovo uoči predsjedničkih izbora 2010. godine. Nadalje, vjerujemo da će zbog financijskog uspjeha turističke sezone koalicijska vlada biti manje uporna u suočavanju s izazovima koje pred njih stavlja državni proračun", stoji u biltenu.
Smanjen manevarski prostor HNB-a
Vladine su mogućnosti ograničene i zbog nemogućnosti Hrvatske narodne banke da se prilagodi financijskim potrebama vlade, dodaju.
"Ove je godine centralna banka već smanjila obvezne rezerve komercijalnim bankama iz ovih razloga, ali bi učinak još jedne intervencije dalje ograničio mogućnost davanja zajmova privatnom sektoru, dalje bi smanjilo rezerve stranih valuta i možda bi utjecalo na stabilnost deviznog tečaja", navodi S&P.
Podružnice stranih banaka se junački drže
Napominju da je u hrvatskoj financijskoj slici pozitivno što strane banke iz svojih središnjica i dalje emitiraju novac prema svojim podružnicama u Hrvatskoj, odnosno što putem njih reinvestiraju svoju dobit pa se unatoč "propadanju boniteta i likvidnosti bankarski sektor čini zdravim i dobro kapitaliziranim".
Podsjetimo, Vlada je najavila još jedan rebalans proračuna za kolovoz koji bi za razliku od ovog, kolokvijalno nazvanog "kozmetičkog rebalansa" trebao biti "mesarski".