Javno savjetovanje o Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika zatvoreno je danas, a na njega je stiglo čak 306 komentara građana, udruga, vrtića, škola, komora i pravobraniteljice. Radi se o pravilniku kojim bi nakon 33 godine konačno trebalo biti uređeno praćenje darovite djece i učenika te prilagodba nastavnog programa njihovim potrebama.
Roditelji darovite djece i njihove udruge godinama ističu potrebu za izmjenama pravilnika koji datiraju iz 1991. za osnovne škole i 1993. za srednje, no novi je Prijedlog izazvao lavinu kritika. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih očekuje da će 8. studenog objaviti izvješće o prihvaćenim prijedlozima, a da će sam pravilnik na snagu stupiti najkasnije do kraja godine.
Neke od primjedbi bile su da je Pravilnik preopćenit, da ne donosi konkretne kriterije za određivanje darovitosti učenika te da je posve neprilagođen situaciji u školama u Republici Hrvatskoj.
Posebni razredi s najviše pet učenika
Novi Pravilnik bi se darovitoj omogućio prijevremeni upis u osnovne škole, prijevremeno završavanje razreda ili škole te uključivanje u programe o izbori karijere. Predviđa se i formiranje posebnih razreda za darovite učenike u koje bi bilo uključeno najmanje tri, a najviše pet učenika. Ovome su se snažno usprotivili mnogi komentatori koji smatraju da će takvi razredi dodatno stigmatizirati nadarenu djecu.
"Tumačenju ovog članka da je ustrojavanje posebnih razrednih odjela predviđeno općenito za darovite učenike se izričito protivimo jer bi predstavljalo krajnje nepotrebno izdvajanje i etiketiranje darovitih učenika, te naškodilo njihovoj socijalizaciji s vršnjacima – a poznato je da daroviti učenici često imaju teškoća sa socijalizacijom", ističu iz Hrvatske psihološke komore.
Također se spominju i posebni razredi za darovitu djecu s teškoćama u razvoju, što je prilično nejasno s obzirom na to da škole i jedinice lokalne samouprave već sada imaju velikih problema s formiranjem razreda za djecu s teškoćama u razvoju, a komentatori ističu da bi takvi razredi uostalom bili nepotrebni.
Najviše kritika na timove za nadarenu djecu
Najviše komentara stiglo je na Članak 5. pravilnika koji propisuje članove tima za nadarenu djecu i njihovu nadležnost. Prema novom prijedlogu, članove tima činit će ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelj ili učitelji razredne i predmetne nastave, a prema potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Ako škola nema psihologa, ravnatelji će biti naći nekoga iz druge ustanove kojeg će imenovati u tim.
Popis njihovih dužnosti je podugačak, a između ostalog bi trebali planirati i provoditi procese identifikacije takvih učenika, predlagati potpore, osmišljavati za njih poseban individualizirani kurikulum te brinuti o edukacijama drugih zaposlenika koji rade s darovitom djecom.
U pritužbama na članak ljudi su uglavnom isticali da se radi o opsežnoj količini novog posla za zaposlenike škola koji već brinu o velikom broju učenika. Tako se pitaju kako će se zbrajati radni sati koje bi školski radnici trebali posvetiti nadarenoj djeci te konstatiraju da bi škole trebale organizirati nova radna mjesta. Komentatori se uglavnom slažu da bi škole trebale zaposliti dodatno osoblje, u vidu nastavnika i psihologa.
Psihološka komora: Neke škole će imati poplavu darovitosti, a neke neće imati darovitih
Iz Hrvatske psihološke komore ističu kako bi se s obzirom na količinu dodatnog posla treba točno propisati način honoriranja tog rada, te da on ne može biti uvršten u "Ostale poslove", kako je predviđeno pravilnikom. Ističu i kako je teško izvedivo da školski psiholozi, kojima je primarni zadatak očuvanje mentalnog zdravlja svih učenika, nađu vremena za tako opsežan posao.
Ističu i kako je vrlo problematično da škole odlučuju o darovitim učenicima, umjesto Povjerenstva kao što je slučaj kod djece s teškoćama. Kažu da će neke škole tako imati poplavu darovitosti jer će sniziti kriterije kako bi ostvarile status škole za darovite, dok će druge zbog indolentnosti osoblja ostaviti stroge kriterije pa nitko neće biti označen kao darovit.
"Prijedlog Pravilnika je vrlo nejasan, ne definira konkretne kriterije za utvrđivanje darovitosti i razine darovitosti, nepotrebno birokratizira sve procese vezane uz darovite učenike (pritom drastično povećavajući administrativno opterećenje svih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koji su uključeni u uočavanje darovitih učenika i rad s njima) i nudi neka polovična rješenja koja su za darovite učenike zapravo – štetna (poput odvajanja u posebne odgojno-obrazovne odjele)", zaključili su iz Hrvatske psihološke komore.