Što ako američki izbori završe neodlučeno?

Foto: Profimedia

Demokratkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump sutra će se suočiti u jednoj od najneizvjesnijih utrka za predsjednika u američkoj povijesti. Ankete i na nacionalnoj razini i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova. 

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sustavom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Washington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika. Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika. Najmanji broj elektora (3) daje primjerice Wyoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država

Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. swing states država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Sjeverna Karolina, Georgija, Nevada, Arizona).

269-269

Prema anketama, Trump ima blagu prednost u Pennsylvaniji, Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Karolini, dok Harris vodi u Wisconsinu i Michiganu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Trump bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. No, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1.5 posto (u Pennsylvaniji samo 0.3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenarij neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trumpa i Harris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Trump dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hillary Clinton, a 2020. izgubio od Joea Bidena. Radi se o Michiganu, Wisconsinu i Pennsylvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Harris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen. 

Kakav je postupak u tom scenariju?

Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Washington D.C. ne glasa. Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrati, a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Trump, a potpredsjednik demokrat Tim Walz.

Trump bi bio u prednosti

No, s obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, no i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Trump bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sustavu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, primjerice onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Harris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trumpa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.