Klimatske promjene prijete budućnosti europskih skijališta, a novo istraživanje utvrdilo je da će čak i strojevi za umjetni snijeg samo djelomično moći nadoknaditi manjak prirodnog snijega. Otprilike polovici europskih skijališta prijeti visok rizik od nedostatka snijega ako prosječna globalna temperatura poraste za 2 stupnja Celzijeva, navodi se u istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.
Ogromna većina skijališta izložena riziku
U slučaju da temperatura ovog stoljeća poraste za 3 stupnja, 91 posto europskih skijališta bilo bi izloženo riziku od premalo snijega za zimske sportove. A ako temperatura poraste 4 stupnja, tada bi snijega manjkalo gotovo svim skijalištima u Europi.
U Europi se nalazi gotovo polovica svih svjetskih skijališta. Istraživanje je obuhvatilo 2234 skijališta u 28 europskih zemalja.
Posebno pogođene Alpe
Kada bi se globalnim naporima uspjelo ograničiti povećanje globalne temperature na 1.5 stupnjeva, kako je predviđeno Pariškim sporazumom, samo bi 32 posto skijališta bilo izloženo riziku od nedostatka snijega, po istraživanju. Taj udio smanjio bi se na 14 do 26 posto pomoću umjetnog snijega.
Osobito bi pogođene bile Alpe, po projekcijama iz istraživanja. Uz globalno zagrijavanje od 3 stupnja, rizik od manjka snijega bez umjetnog snijega iznosio bi 100 posto u njemačkim Alpama, 94 posto u austrijskim, 93 posto u francuskim i 87 posto u švicarskim.
Što bi trebala napraviti skijališta?
Kada bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1.5 stupnjeva, što je po mišljenju stručnjaka sve manje vjerojatno, rizik od nedostatka snijega u njemačkim Alpama iznosio bi 20 posto, u austrijskim 7 posto, u francuskim 4 posto, a u švicarskim 5 posto.
Skijališta bi trebala ulagati u strojeve za umjetni snijeg, što bi im osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. No neki stručnjaci napominju da će to povećati potražnju za vodom i strujom te emisije stakleničkih plinova u skijalištima.
Autori istraživanja pozivaju da se preispita bi li neke regije trebale ostati ovisne o zimskom sportskom turizmu, osobito s obzirom na veliku potrošnju energije i vode koje su već oskudne u nekim planinskim područjima.