Ako do njega dođe, izraelski napad na iranska naftna postrojenja neće za rezultat imati veliki skok cijena energenata, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a prof.dr.sc. Igor Dekanić, energetski analitičar. Naglasio je kako pozicija Hrvatske po pitanju opskrbe energijom nije loša te da će za naše tržište nafta i plin uvijek biti dostupni.
Prof.dr.sc. Igor Dekanić odgovorio je kakve bi posljedice na cijene nafte imao izraelski napad na Iran.
"Ako bi se taj scenarij ostvario, vjerojatno bi došlo do određenog skoka cijena nafte na svjetskim burzama, iako ja imam osjećaj da on ne bi bio jako velik", rekao je.
Prvi razlog za to je, kako kaže, činjenica "da se cijene formiraju na temelju potrošnje u Europi i SAD-u".
"SAD je danas, za razliku od situacije prije 20, 30 godina, samodovoljan u nafti i plinu te ne trebaju bliskoistočnu naftu. Europa također treba bitno manje nego prije 30 ili 40 godina", kazao je.
"Za vrijeme Jomkipurskog rata prije 50 godina cijene nafte su skočile četiri puta, za vrijeme iransko-iračke krize dva puta. Danas imamo oscilacije između 75 i 80 dolara po barelu. Poslije ruskog napada na Ukrajinu su isto skočile i onda se spustile", podsjetio je.
Ipak, kako kaže, "treba znati da nikada naftna postrojenja za vrijeme ratova nisu gađana, osim za vrijeme Saddama Husseina".
"Pozicija Hrvatske nije loša, imamo dobru infrastrukturu"
Na pitanje što bi se dogodilo ako bi Iran blokirao tranzit u Hormuškom tjesnacu, kazao je kako Europa danas puno manje ovisi o tom plovnom putu.
"Vjerojatno bi se opet odrazilo u nekoj mjeri, ali ne zaboravimo, danas Europa dobiva puno manje nafte neposredno preko Hormuškog tjesnaca. Rusija je veliki dio svoje nafte preko indijskih kompanija prebacila na plutanje svjetskim tržištem gdje kupujete tanker nafte, a ne znate čiji je", rekao je.
Ako bi ipak došlo do nekih većih promjena, tvrdi Dekanić, Hrvatska se ne bi našla u toliko lošoj poziciji.
"Pozicija Hrvatske u osnovi nije loša. Ima jako dobru energetsku infrastrukturu za uvoz nafte i prirodnog plina, i to kapacitete koji više nadmašuju naše potrebe", kazao je.
"Za nas će uvijek biti dosta nafte i na svjetskom tržištu, kao i ukapljenog plina, koji ne ovisi o Bliskom istoku", dodao je.
Podsjetio je i kako je Mađarska uspjela riješiti probleme s opskrbom naftom unatoč EU sankcijama.
"Izgleda da je Mađarska uspjela riješiti dobavu nafte unatoč EU zabranama i sankcijama, tako da i tu nismo u lošoj poziciji", rekao je.
Na pitanje tko određuje cijene energenata koji idu JANAF-om i LNG terminalom na Krku, kazao je kako se radi o europskim burzama.
"Po cijeni koju formiraju europske burze. Neki poremećaji će biti, ali ne preveliki", dodao je.
Kada ćemo reći "zbogom" fosilnim gorivima?
"Možda nikad nećemo reći zbogom fosilnim gorivima, ne u smislu goriva, ali vjerojatno će zadnji bareli biti iscrpljeni zbog kemijske sirovine, a ne zbog energetike", rekao je.
"Prema tome, ta tranzicija kreće, realno gledajući, mnogo sporije", nastavio je.
Podsjetio je na Parišku konferenciju gdje se "svijet dogovorio" kako će prijeći na obnovljive izvore.
"U međuvremenu, svijet je potrošio 20 posto više energije u zadnjih 10 godina nego prije Pariškog sporazuma. Energetska tranzicija, pogotovo zadnje dvije godine, ide sporije jer se našla u geopolitičkoj zamci gdje su bitnije cijene", pojasnio je.